Rezolucijom Generalne skupštine UN-a, 1. studenog 2005. godine, ustanovljen je međunarodni Dan sjećanja na žrtve holokausta. Za datum obilježavanja izabran je 27. siječnja, dan kada je 1945. Crvena armija oslobodila oko 7.500 preostalih zatvorenika zloglasnog logora smrti u poljskom Auschwitzu. Centralne komemorativne svečanosti održavaju se pod pokroviteljstvom visokih državnih tijela na kojima prisustvuju najviši državni i vjerski dužnosnici dotičnih zemalja. Ove godine, u cijeloj Europi zabilježen je samo jedan neopravdan izostanak.
Isprika za taj neodgovorni čin došla je u vidu službenog priopćenja da se radi o izvanrednim okolnostima nastalim uslijed održavanja jednog izvanrednog sastanka na kojemu se razgovaralo o:
- nacionalnom susretu katoličke mladeži;
- kršenju važećeg sporazuma između HBK i HRT od strane HRT-a;
- novonastalim okolnostima nakon preustroja HRT-a;
- Odredbi HBK o katoličkim osnovnim i srednjim školama;
- pitanjima vezanim uz inozemnu pastvu te
- programu zajedničkog zasjedanja HBK i BKBiH.
Iz tog razloga prozvani Nenazočni nije mogao biti nazočan na Saborskoj komemoraciji, nego je poslao zamjenu, o čemu je Sabor (kao organizator komemoracije) bio upoznat na vrijeme.
U službenoj ispričnici također se navodi i to da je na spomenutoj izvanrednoj sjednici konstatirano koji je danas dan pa su se prisutni spomenuli žrtava bolnog događaja progona pripadnika židovskoga naroda tijekom Drugog svjetskog rata uz molitvu Gospodinu za sve nevino stradale i da se više nikad ne ponove takva zlodjela.
Strani profesori povijesti odmah će primijetiti da u spomenu žrtava nema Srba i Roma, kao ni Hrvata koji su stali na stranu antifašizma - što bi glede samog mjesta prisjećanja bilo sasvim prirodno spomenuti u ovoj prilici - ali domaćima je odmah jasno da se tema NDH na Izvanrednoj sjednici nije otvarala.
Samo se dakle molilo - za Židove i sve nevino stradale...Nevinima se, dakako, ne spominje ime, ali svi koji čitaju Glas koncila znaju na koga se misli. Strani povjesničari nikada ne bi pogodili.
Sve u svemu, jako loše sročeno... u najmanju ruku naivno i nespretno. Iz cijele ispričnice može se zaključiti da Nenazočni u svome radnom kalendaru nema zabilježen ovaj važan datum... Ili ga je zaboravio, ili ga je namjerno ispustio. To pokazuju i točke dnevnog reda s Izvanredne sjednice... Niti jedna nije bila toliko hitna da se cijeli sastanak nije mogao pomjeriti za jedan dan. Kako to razumjeti?
Premijer Zoran Milanović objasnio je to slikovito - vremenom koje možda nije sazrelo. Njegovu revoltiranu reakciju prenijeli su svi Hrvatski mediji, ocjenjujući je oštrom kritikom. Ovoga puta ona je bila spontana, ali nekom drugom prilikom sigurno će imati pripremljeni tekst.
To ćemo uskoro i vidjeti... najkasnije do ljeta... Slijedeći neopravdani izostanak predviđa se točno na 22. lipnja.
