Predrag Štromar novi predsjednik HNS-a
Nino Raspudić: Bit ću kandidat Mosta
Bernardić: Plenković štiti Sanaderova štićenika
Plenković: Škoro nije čovjek koji je spreman vući Hrvatsku naprijed
DZS: Pad broja zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija
U prvom tromjesečju hrvatski BDP možda porastao, no slijedi duboka recesija
Crna Gora prva "korona free" država u Europi

  Intervju

Dr.sc. Mirando Mrsić: Kaubojski je od pacijenata prikupljati harač

  Goran Gazdek           26.01.2009.         6068 pogleda
Dr.sc. Mirando Mrsić: Kaubojski je od pacijenata prikupljati harač

Docent zagrebačkog Medicinskog fakulteta dr.sc Mirando Mrsić, specijalist internist-hematolog, voditelj jedinice za transplataciju koštane srži KBC Zagreb, jedan od osnivača Zaklade Ana Rukavina i saborski zastupnik SDP-a jedan je od najvećih kritičara reforme zdravstva dr Darka Milinovića. Bogata i ugledna liječnička karijeri u kojoj je obavljao i još uvijek obavlja brojne funkcije jamstvo su da primjedbe na zdravstvenu reformu nisu bez osnove. Aludirajući na dječački san ministra Milinovića i fotografije u kaubojskoj odjeći koje su tih dana objavljene u novinama zdravstvenu reformu nazvao je - kaubojskom.

Gospodine Mrsić, jeste li malo pretjerali u toj konstataciji?
- Jedini cilj reforme ministra Milinovića je dodatno opteretiti građane i popuniti proračunske rupe što znači da je isključivo u funkciji opstanka Vlade i sustava kojim nitko nije zadovoljan. Kaubojski je od pacijenata prikuplja harač za proračun prije nego što ih se pita boli li ih nešto. To je reforma koje nema, takozvano fluidno stanje - ministar jedanput kaže jedno, drugi put drugo. Posljedice takvog rada odnosno nerada ministra su neobaviještenost građana o svojim pravima i obvezama, nespremnost HZZO-a, nesklad cijene polica i participacija, odustajanje od posjeta liječniku zbog straha od dodatnih financijskih troškova te destabilizacija sustava primarne zdravstvene zaštite zbog nejasno definiranih glavarina

Ima li igdje u Europi da pacijent za osnovnu zdravstvenu skrb mora plaćati dva puta, prvo osnovno osiguranje, a onda participaciju, odnosno dopunsko osiguranje?

- Ovaj model, gdje pacijent mora platiti da uđe u zdravstveni sustav, postoji još samo u Francuskoj jer su htjeli ograničiti nepotrebne posjete liječniku primarne zdravstvene zaštite. Međutim, tamo nema participacije za pacijente koji se liječe u bolnici jer drže da je netko stvarno bolestan ako dođe u bolnicu. U svim drugim državama prvi kontakt s liječnikom je potpuno besplatan. Mnogi će, da bi uštedjeli novac, posjet liječniku odgoditi do zadnjeg trenutka. Umjesto da se bolest liječi na početku kada su troškovi liječenja manji pacijenti će dolaziti na kraju pa će nam takva skrb opet biti skupa, čak i skuplja nego što je to danas.

 Bolesnik luta kroz sustav

Kako to da se sredstva za zdravstvenu zaštitu moraju pribaviti dodatnim nametima kada Hrvatska ima najveću stopa obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje u Europi? Gdje završava novac?

- Novac ide u sustav koji je vreća bez dna! Za zdravstvo ćemo sada izdvojiti 24 milijarde kuna, ali ni to neće biti dovoljno. I da imamo 27 milijardi kuna, opet će nedostajati! To je zato što u sustavu nisu definirana prava - svi imaju prava na sve, a u stvarnosti nitko nema prava na ništa jer puno je prepreka da dođemo do onoga što nam pripada. Sustav je glomazan i troši puno novaca jer je izrazito birokratiziran. U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje 2002. godine radilo je 2350 ljudi, danas ih 3000, a da bi dobro funkcionirao ne bi ih trebalo biti više od 1700. Sustav je nepovezan i umjesto da bolesnik bude u njegovom centru, stanje je obrnuto, bolesnik luta kroz sustav tražeći zagarantiranu zdravstvenu zaštitu. Nema povezanosti između primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite.

 

Kako to povezati?

- Moram najprije istaknuti da za uspješno i racionalno zdravstvo primarna zdravstvena zaštita mora biti stup zdravstvenog sustava i rješavati 80 posto zdravstvenih problema naših pacijenata. Obiteljski liječnici moraju biti povezani s jakim domom zdravlja koji treba biti, da tako kažem, naslonjen na županijsku bolnicu. Više županija i danas je prirodno vezano uz regionalne centre - Osijek, Rijeka, Split i Zagreb. Na vrhu piramide je jedna ili dvije nacionalne bolnice, ovisno o našim potrebama. Uz ovaj sustav razvijao bi se jaki sustav Zavoda za javno zdravstvo koji bi bili zaduženi za praćenje i planiranje zdravstvene zaštite na lokalnoj razini te za razvoj i primjenu širokih preventivnih akcija. Uz takvu čvrstu povezanost dolazi do racionalizacije, ušteda ali i do poboljšanja kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite.

 To znači da neke preglede zbog kojih nas sada šalju specijalistima mogu obaviti i liječnici opće prakse?

- Iako najjeftinija, primarna zdravstvena zaštita kod nas se sustavno zakidala. Zato danas moramo ići u specijalističke ambulante na, primjerice, EKG koji je u primarnoj zaštiti puno jeftiniji nego u nekoj poliklinici ili županijskoj bolnici. Isto tako, troši se na nepotrebna dupliciranja. Ako liječnik opće prakse pacijenta pošalje na kolonoskopiju prije nego se izvrši dijagnostička pretraga bolesnika učini se još i internistički pregled. Nadalje, kada specijalista nekoga naruči na kontrolni pregled pacijent opet mora kod liječnika opće prakse po uputnicu. To je bespotrebno i stavlja obiteljskog liječnika u položaj skretničara, a ne prometnika da se malo poslužim željezničarskom terminologijom. Sustav se multiplicira sam za sebe i troši novce, a ne liječi pacijente.

 Ima li nešto, uopće, dobro u toj reformi?

- Dobro je da smo zabranili pušenje na javnim mjestima, ali to smo napravili pod pritiskom Europske unije. Dobro je da smo uveli jednu kunu na cigarete iako bi, po meni, to trebalo biti i više. Recimo, Portugal otprilike 50 posto zdravstvenog budžeta dobiva od dodatnog poreza na duhan i alkohol no, svjestan sam da zbog dužine granice i šverca cigaretama kod nas to nije moguće. Ali govori i o tome kakva smo mi država.

Jednaki standardi za sve bolnice

Reforma koju Vi predlažete temelji se na takozvanoj košarici zdravlja koja bi bila besplatna za sve građane, reformi primarne, specijalističko konzilijarne i bolničke zaštite, a ne na novim nametima. Kako to postići?
- Košarica zdravlja je nešto što mi plaćamo i na što imamo pravo. Ona je u pravom smislu proizvod solidarnosti i jednakosti te dostupnosti zdravstvene zaštite. Košarica sadržava lijekove, ugradbene materijale,  ortopedska pomagala, primarnu, sekundarnu i bolničku zdravstvenu zaštitu. Kako bi to izgledalo u stvarnosti. Na primjer u košarici može stajati da pacijenti koji imaju nekomplicirani kamenac u žući ima pravo na operaciju u roku od tri mjeseca u jednoj od županijskih bolnica. Primjerice, ako pacijent želi na Rebro, a tamo je gužva, može čekati svoj termin ili se javiti u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje koji mu mora osigurati operaciju u drugoj najbližoj bolnici. No, da bi to bilo izvedivo, standardi pri operaciji žući u svim bolnicama moraju biti isti.  Tu dolazimo da reforme bolničkog sustava!  U sustav će trebati uložiti sredstva da bi se sve županijske bolnice podigle na istu razinu. U svakoj županiji treba razvijati jednu akutnu bolnicu. Naravno da tu dolazimo do pitanja krevetnih kapaciteta. Mi smatramo da niti jedan bolesnički krevet ne bi trebao biti rastavljen, nego da bi višak kapaciteta trebalo prenamijeniti u kapacitete za produženi oporavak bolesnika, palijativnu skrb i hospicij. Na žalost unatoč dobrim željama palijativna skrb i hospicij nisu još zaživjeli u svim županijama.

Koliko treba vremena da se razina usluga u svim bolnicama standardizira?

- Otprilike četiri godine ali za to treba imati konsenzus svih subjekata u sustavu.  Ne samo za bolničku zdravstvenu zaštitu konsenzus struke, građana, politike, sindikata i svih drugih zainteresiranih treba biti postignut prije nego se krene u pisanje reforme. Takav konsenzus postignut je primjerice u gradnji autocesta. Koalicijska vlada na čelu s Ivicom Račanom zacrtala je da će se autocesta graditi od Zagreba do Dubrovnika. I eto vidite gradi se i nikome na pada na pamet da trasu skrene nekim drugim krajevima ili da zaustavi gradnju. Tako bi trebalo biti i za reformu zdravstva, ali i za reformu socijalne skrbi. Na žalost u ovoj nazovi reformi to se nije ni pokušalo napraviti.

 No, mnoge županijske bolnice nemaju liječnike, a oni se ne mogu stvoriti u tako kratkom roku.

- Liječnici su konstantni problem, a posebno se bojimo da će, kada uđemo u Europsku uniju i kada bude slobodni protok radne snage, odlaziti na zapad. U Poljskoj se dogodilo da su liječnici radili u svojim bolnicama do petka, a onda sjeli u avion, odletjele u Englesku i tamo preko vikenda radili u Hitnoj službi. Zvali su ih vikend liječnici. U posljednjih godinu dana sve ih manje odlazi na put vikendom. Sa svojim obiteljima su. A znate zašto? Poljska Vlada je značajno podigla plaća u zdravstvu. Naravno da su one niže nego u Engleskoj ali su sada značajno više nego što su bile i liječnici radije ostaju u svojoj zemlji nego da idu trbuhom za kruhom.

Kako zadržati liječnike i ostalo medicinsko osoblje kada znamo da su plaće neprimjerene, da je sat automehaničara dobrog auta 500 kuna, a liječnika 40?

- Ako može Poljska, zašto i mi ne bi mogli. Plača liječnika specijaliste sa deset godina radnog staža u županijskoj bolnici trebala bi biti jednaka plaći suca županijskog suda. Liječnici specijalisti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti trebali bi biti plaćeni kao suci općinskog suda. Kada platimo liječnike onoliko koliko vrijede tada neće biti problema s odlaskom. Isto tako predlažemo povećanje kvota upisa na medicinske fakultete te pomoć države za studiranje izvan mjesta boravka. Zalažemo se za nacionalnu specijalizaciju. Što to znači. Umjesto do sada uvriježenog pravila da svaka ustanova raspisuje specijalizacije, sve specijalizacije bi raspisivalo ministarstvo zdravstva. Primjerice za 100  internista ili 50 pedijatara ili drugih specijalnosti u isto vrijeme za cijelu Hrvatsku. Nacionalna specijalizacija raspisivala bi se na jesen svake godine tako da kolege koji diplomiraju mogu se natjecati za neku od specijalizacija. Nakon završene specijalizacije mogu sami birati gdje će raditi.

 Što sad? Zakon je usvojen i morao bi se primjenjivati. Građani su nezadovoljni, struka razočarana, a primarci ustrajni u nenaplaćivanju participacije. Može li se, pod pritiskom javnosti, zakon staviti izvan snage?

 - To može jedino Sabor! Umjesto zamrzavanja plaća mi ćemo ustrajati da se zamrzne reforma, da se ovom zulumu stane na kraj. Treba nam reforma bez šerifa i bez kauboja, ipak Hrvatska nije divlji zapad !

Građanska hrabosrt: Neće se raskunuti ugovori

Liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti su pokazali svoju građansku hrabrost i oni su stali na branik prava koje pacijenti imaju. Većina njih u ovom trenutku ne naplaćuje participaciju, većina nije potpisala aneks ugovora i bez obzira na to što ministar prijeti da će raskinuti ugovore sa tisuću kolega, nema šanse da  to učini. On to, naprosto, ne smije napraviti jer bi tako onemogućio zdravstvenu zaštitu građanima, a da ne govorimo o tome da netko može i umrijeti.

Američki model zaštite: Sirotinji državne bolnice, bogatima privatne

Bojim se da će zdraviji dio stanovništva otići u privatna osiguranja koja će uzimati novac, a neće ga vračati u zdravstveni sustav. Penzioneri će ostati u državnom fondu koji će poslovati s gubitkom jer se policom od 50 kuna neće pokriti troškovi. Privatnici ne žele i neće poslovati s gubitku pa će osiguravati zdrave i radno sposobne koji će uplaćivati, a neće trošiti čime će dobivati dodatnu akumulaciju kapitala. Sve ide u pravcu da dobijemo američki sustav zdravstvene zaštite sa državnim bolnicama za sirotinju i velebnim privatnim bolnicama za bogataše.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.

pljuska
27.1.2009. 12:55
Zagi se pita: "A zašto nema dovoljno doktora?"

Pa jednostavno Zagi, nema ih jer su se prodali u politici, tamo doktori i doktorice ne moraju brinuti za stručnost, čast i ugled, jednostavno puste mozak na pašu, dižu ruku kako im šef stranke kaže i kao papagaj ponavljaju ono što im je vođa čopra rekao da nauče napamet.
zagi
27.1.2009. 10:32
U njemAčkoj su i prosječna primanja iznad 2 000 eura. Da sustav zdrvstva ne valja govori i podatak da u pola ambulanti na području VPŽ rade umirovljeni doktori. Prvo je loše jer mirovine su male (ZNA SE tko je kriv), drugo govori o nedostatku kadrova, a treće zamislite da i policajci, vatrogasci ... ili radnici TVIN-a rade kada odu u mirovinu.
NEMOGUĆE, ZAR NE?
A zašto nema dovoljno doktora? Pa kada su lopovi u Hrvatskoj elita društva, a ne doktori.
ritz
27.1.2009. 7:54
u njemackoj se placa 10 €i posjet lijecniku po kvartalu.


Još iz kategorije Intervju



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.