Dragan Bagić, politički analitičar i sveučilišni profesor na Filozofskom fakultetu i Fakultetu političkih znanosti, gostovao je u osmoj epizodi Politički marketing podcasta. Tijekom razgovora govorio je o korištenju anketa i istraživanja u politici, trendu personalizacije političkih lidera i problemu pristupa neodlučnim biračima.Bagić se posebno dotaknuo izlaznih anketa koje se od 2005. koriste u Hrvatskoj te je opisao svoju ulogu u njihovom pokretanju i način na koji je započela modernizacija izbora.
VIDEO: https://youtu.be/0jHvmT3-254
„Karijeru sam započeo kao voditelj političkih istraživanja i istraživanja javnog mnijenja u Pulsu, budućem Ipsos Pulsu. Od 2014. sam posvećen akademskom radu, dok sam kroz karijeru radio s nizom stranaka, političara i predsjednika u Hrvatskoj i regiji kao analitičar i konzultant”, ispričao je Bagić.
Etablirane istraživačke agencije ne žive od političkih istraživanja, neisplativo im je namještati rezultate
„Postoje dvije vrste istraživanja koje stranke provode. Jedna služi za pripremu strategije, a druga se provodi radi objave u medijima. Drugu vrstu uglavnom naručuju mediji za istraživanje javnog mnijenja, a ako to rade stranke, onda to rade kako bi plasirale rezultate u javnost jer očekuju da će im to donijeti političku korist”, objašnjava Bagić.
Također se osvrnuo na to koliko političke stranke mogu utjecati na rezultate istraživanja: „Etablirane agencije ne žive od političkih istraživanja, već preko njih dobivaju vidljivost i reputaciju, zato je mala vjerojatnost da namještaju rezultate ili da se može utjecati na njih. To i nije stvar poštenja, nego poslovne logike. S druge strane, male agencije koje se pojavljuju neposredno prije izbora predstavljaju rizik jer daju drugačije rezultate.”
Naglasio je kako nije dokazano da se objavom povoljnog rezultata za određenu stranku može utjecati na percepciju birača, već da se uređenim rezultatima mogu postići i suprotni efekti.
„Ako anketa ima veliki uzorak, to je odmah sumnjivo. Takvima se često ne može vjerovati jer podaci nisu dovoljno kvalitetni, dok je mali broj političara spreman uložiti u opsežne ankete”, istaknuo je.
Unatoč turbulentnim posljednjih nekoliko mjeseci, Hrvatska je stabilna zemlja
Na pitanje možemo li očekivati u budućem razdoblju velike političke promjene, Bagić tvrdi kako to ponajviše ovisi o ekonomskim pokazateljima i o tome hoće li društvo biti stabilno. „Koliko god su posljednji mjeseci bili turbulentni, Hrvatska je društveno-politički jedna vrlo stabilna zemlja, pogotovo u usporedbi s velikim brojem europskih zemalja, i to omogućava stabilnost stranačkog i političkog sustava. Zato ne očekujem neke velike promjene, pod uvjetom da ne dođe do dodatnih eskalacija u društvu.”
Ankete nisu mogle predvidjeti pobjedu Šute zbog uzlaznog trenda, a kod Rijeke je došlo do propusta
Bagić je upitan kako su ankete toliko oscilirale na prethodnim lokalnim izborima gdje su bile precizne do vrlo neprecizne ovisno o gradu: „U Splitu je bio trend gubitka podrške kod Ivice Puljka, dok je Tomislav Šuta brzo rastao. Ankete ne mogu pratiti brzo rastuće krivulje i nisu mogle dati točnu projekciju što će se dogoditi. Što se Rijeke tiče, imali smo propuste u radu agencija čiji se rezultati nisu međusobno poklapali”, kazao je.
Stranke ne koriste podatke i gube kontakt s biračima
Što se tiče političkog istraživanja, u Hrvatskoj se najčešće koriste dvije vrste: jednu koriste stranke za pripreme strategije i komunikacije kampanje. Tu je besmisleno manipulirati rezultatima, jer trebate stvarno stanje stvari na političkom tržištu za pravilnu uspostavu strategije. Drugu vrstu uglavnom naručuju mediji za istraživanje javnog mnijenja, a ako to rade stranke, onda to rade kako bi plasirale rezultate u javnost jer očekuju da će im to donijeti političku korist”, objasnio je Bagić.
„Stranke nedovoljno koriste ankete i istraživanja javnog mnijenja za izgradnju narativa i definiranje ključnih poruka. U postavljanju strategija i taktika kampanja političari se ne oslanjaju na podatke, već se vode osjećajem”, istaknuo je.
„U Hrvatskoj je potrebno koristiti testiranje poruka i narativa. To je zanimljivo u Srbiji, puno razvijenije nego ovdje. Pokušaj uvođenja takvog pristupa bio je na parlamentarnim izborima 2007., za koje smatram da su vrhunac političkog marketinga u RH”, naglasio je.
Dragan Bagić je na tim izborima radio istraživanja za SDP, gdje su prvi put upotrijebili tehnologiju u kojoj se pomoću potenciometra testiraju poruke na velikom broju birača. „Birači u Hrvatskoj imaju osjećaj kao da ih rijetko tko išta pita i želi čuti. Nemamo generacije političara koji se izlažu ljudima kako bi njihove potrebe koristili kao temelje kampanje”, objasnio je Bagić.
Nitko nije pronašao način za doprijeti do neodlučnih birača
„U političkim anketama ne sudjeluju apolitični birači. Ona uključuje pojedince koji povremeno izlaze ili razmatraju tu mogućnost. Također, neodlučni birači nisu jedna homogena skupina kojoj se pristupa s jednom strategijom. To je skup šarolikih pojedinaca koji uključuje krajnje desne, umjerene desne, centrističke, lijeve i krajnje lijeve. Njih je nemoguće okupiti oko iste poruke”, rekao je Dragan Bagić.
Bagić je naglasio kako se oni, osim svojih uvjerenja, razlikuju i prema stupnju naklonosti nekoj stranci. „Neki su naklonjeni stranci, ali trenutno nisu zadovoljni vodstvom. Osim njih imamo i one koji nisu neodlučni, ali se tako deklariraju jer nisu sigurni u svoju odluku. Najrjeđi je broj onih koji nisu nikome naklonjeni, nego mogu glasati za one koji ih mobiliziraju”, istaknuo je.
Personalizacija kampanja gubi značaj
„Personalizacija na nacionalnoj razini će gubiti na značaju uslijed aktualnih svjetonazorskih i ideoloških podjela. Stranke koriste pouzdane narative koji dobro prolaze u javnosti i nemaju potrebu za korištenjem novih jer je rizik previsok”, istaknuo je Bagić.
„Kada bismo uzeli neku rečenicu i zanemarili tko ju je rekao, gotovo je nemoguće pogoditi s koje je ona strane došla. Narativi su uklonili identitete političkih aktera i sužavaju mogućnost personalizacije pojedinaca i stranaka”, rekao je.
Istaknuo je kako korištenje specifičnih poruka i ograđivanje od ideoloških može mobilizirati samo malu skupinu birača, a izgubiti puno veću. „Stranke desnog spektra poput Mosta, Domina i Domovinskog pokreta teško je razlikovati jer koriste slične narative i teško će se pozicionirati na sceni ako neće ići skupa na izbore”, navodi Bagić.
Rekao je kako je Most bio drugačiji jer su prva autentična, antiklijentelistička stranka desnog spektra, ali u zadnje vrijeme ulaskom u ideološka pitanja uklanja svoju jedinstvenost i priklanja se drugima.
Fokus grupe ne otkrivaju motive glasanja
„Fokus grupe se koriste kako bi se vidjeli aktualni, potencijalni ili elementi iz kojih se mogu proizvesti narativi. Pojedinci koji se ispituju moraju imati zajedničke karakteristike kako bi kroz razgovor istaknuli što bi se moglo primijeniti u kampanji. To je brz način za prikupljanje informacija jer postoje baze podataka s ispitanicima. Često se rade online, što olakšava posao”, rekao je Bagić.
Naveo je kako je najveća greška u korištenju fokus grupa ispitivanje o tome zašto ljudi glasaju za određenog kandidata. „Ljudi neće u razgovoru reći zašto za nekoga glasaju jer je to intimna stvar i iskren odgovor je nemoguće dobiti unutar fokus grupe”, pojasnio je.
