Europski parlament u zadnjem je mandatu usvojio dvije rezolucije o poboljšanju statusa umjetnika kojima je, među ostalim, pozvao na zajednički okvir i minimalne standarde za umjetnike u cijeloj Europskoj uniji. Kultura je sektor u kojemu Europska unija uglavnom samo nadopunjava politike država članica, ali Europski parlament može utjecati na agendu svojim savjetodavnim rezolucijama. Tako je rezolucijom u listopadu 2021. Europski parlament pozvao Europsku komisiju da uvede „Europski status umjetnika“ koji bi postavio zajednički okvir, radne uvjete i minimalne standarde za umjetnike u svim državama članicama EU-a.
Europarlamentarci pozvali su tada države članice da „uspostave minimalne standarde za umjetnike i kulturne djelatnike koji se tiču radnih uvjeta, pravedne plaće i socijalne sigurnosti“. Povod za taj prijedlog bila je pandemija covida-19 u kojoj je kulturni i kreativni sektor bio najgore pogođen. Glazbeni sektor je, primjerice, izgubio 75 posto prihoda u 2020. u odnosu na 2019.
Dvije godine kasnije eurozastupnici su rezolucijom o poboljšanju statusa umjetnika poručili kako u kulturnom i kreativnom sektoru nedostaje dobro plaćenih poslova i bolja socijalna zaštita umjetnika. „Kulturni rad je profesionalna djelatnost i kao takav mora biti pošteno i adekvatno nagrađen, održavajući stvarnu razinu obrazovanja, kompetencije i profesionalno iskustvo te osiguravajući pristojan životni standard“, poručeno je tom rezolucijom.
Kao posebno problematičnu stavku europarlamentarci su izdvojili različite definicije umjetnika po državama članicama. U kulturnom i kreativnom sektoru radilo je 2022. 7, 7 milijuna ljudi, odnosno 3,8 posto zaposlenih, ali je taj sektor generirao 4,2 posto BDP-a u Europskoj uniji, istaknuli su eurozastupnici. Usprkos tome, životni standard umjetnika odlikuje prekarnost, nestabilnost i nesigurnost. Činjenica da je riječ o sektoru u kojima poslovi nisu stalni stavlja umjetnike u nezavidan položaj, dodali su.
U 2022. čak 31,7 posto zaposlenih u kulturnom i kreativnom sektoru bilo je samozaposleno u odnosu na 13,8 posto za cjelokupnu ekonomiju. To pak utječe na nesigurnost posla i činjenicu da su radnici u kulturnom i kreativnom sektoru "natprosječno izloženi zastrašivanju i diskriminaciji", zaključili su eurozastupnici.
