Usporavanje tržišta je posebno vidljivo ove jeseni, kada je ostvaren manji broj transakcija nego prošle godine u istom razdoblju. Ako uspoređujemo prvu polovicu ove godine s prvom polovicom 2022. godine, pad prometa nekretninama bio je oko 10 posto na razini cijele Hrvatske, rečeno je na 36. Forumu poslovanja nekretninama održanom u Zagrebu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Udruženja poslovanja nekretninama HGK.
Josip Zaher, savjetnik predsjednika HGK i predsjednik Komore Zagreb, u uvodnom obraćanju istaknuo je važnost nekretinskog sektora kao jednog od ključnih čimbenika u gospodarskom razvoju. "Cilj struke je održivost djelatnosti i poboljšanje kvalitete usluga, kako bi svi posrednici, bili oni veliki ili mali, mogli biti ravnopravni na velikom i slobodnom tržištu te kako bi imali mogućnost ulaganja u svoje tvrtke i svoje zaposlenike. HGK im stoji na raspolaganju s dostupnim mehanizmima koji mogu pomoći u postizanju boljih financijskih i gospodarskih rezultata, kako za njihove tvrtke tako i hrvatsko gospodarstvo u cjelini", kazao je Zaher.
Podatke, koji pokazuju da hrvatsko tržište nekretnina stagnira, komentirao je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK.
"Cijene nekretninama u Hrvatskoj i dalje rastu, ali realizirane cijene po manjoj stopi nego što su rasle prijašnjih godina. Promet nekretninama usporava u cijeloj Hrvatskoj i većina županija bilježi pad broja nekretninskih transakcija. Manje su kupovali stranci, ali i domaći kupci. To usporavanje prometa najavljuje da smo ušli u novi tržišni ciklus, pa se u narednom razdoblju očekuju promjene trendova na hrvatskom nekretninskom tržištu", istaknuo je Ranilović.
Tržište trebamo promatrati segmentirano, prema regijama i vrsti nekretnina, kako bismo razumjeli stvarno stanje, pojašnjava Ranilović. Tako se primjećuje usporavanje rasta cijena, ali još uvijek ne i njihov pad, pogotovo u segmentu novosagrađenih stanova na obali i u Gradu Zagrebu.
Na usporavanje tržišta svakako je utjecao i rast kamatnih stopa na stambene kredite, koji, iako manji nego na mnogim drugim tržištima, ipak je utjecao na slabljenje potražnje, kako u Hrvatskoj tako i Europskoj uniji. Na potražnju i aktivnost hrvatskog tržišta u 2022. je također snažno utjecalo i uvođenje eura, radi čega je signifikantan broj kupaca investirao u nekretnine.
Do općeg usporavanja tržišta, između ostalog, dolazi zbog nerealnih očekivanja prodavatelja u segmentu rabljenih stambenih nekretnina. "Nepriuštivost stanovanja postaje sve veći izazov sve većem broju građana, pogotovo u Gradu Zagrebu i na obali, u turističkim središtima. Novogradnje, koja je vrlo tražena, ne gradi se dovoljno, nema je u ponudi niti po prosječnim a kamoli po priuštivim cijenama, jer su developeri primarno fokusirani na luksuzni segment. Potrebna nam je stambena politika koja će na tržište pustiti nekretnine po priuštivim cijenama. U segmentu rabljenih stambenih nekretnina, također ponuda nije dovoljna, a tražene cijene mnogih nekretnina su previsoke", kaže Lana Mihaljinac Knežević, predsjednica strukovne grupe Udruženja poslovanja s nekretninama Komore Zagreb.
Vlasnici bi morali spustiti tražene cijene, kako bi se njihovi stanovi nastavili prodavati jer, dodaje Mihaljinac Knežević, u zadnjih se par godina 'potrošio' fond kupaca koji žele ili mogu kupovati nerealno precijenjene stanove.
Strani državljani su ove godine kupovali 13,6 posto manje nego u 2022. godini, a pao je interes i broj realiziranih kupnji od strane njemačkih i austrijskih državljana. Kao i uvijek, na hrvatsko tržište nekretnina utječu i gospodarska kretanja u svijetu i geopolitička situacija koja izaziva neizvjesnost, ali prije svega, utječe na stanje EU gospodarstva.
Jesenski Forum poslovanja nekretninama okupio je više od 600 sudionika, primarno licenciranih posrednika i agencija za posredovanje nekretninama iz cijele Hrvatske.
Na Forumu se raspravljalo o trendovima na hrvatskom tržištu nekretnina te o vrlo aktualnoj temi - najavljenoj stambenoj politici, čije je uvođenje nužno s obzirom na to da je problem nepriuštivosti stanovanja sve veći, primarno mladima.
Govoreći o stambenoj politici Republike Hrvatske, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir istaknuo je kako je stambena politika države trebala biti napravljena puno ranije, no i kako je sada sazrelo vrijeme da se donese odluka i da se krene u taj posao.
"Već mjesecima radimo na tom projektu, dosta smo podataka sakupili, dosta ideja. Stambena politika je jedinstveni strateški akt i on ima nekoliko svojih mjera kojima se kroji stambena politika svake države. To su četiri osnovne mjere, jedna je porezna politika, dugo je financijska, treće je zemljišna i četvrta je ekološko-energetska", rekao je državni tajnik Željko Uhlir.
