Trenutni Zakon o poljoprivrednom zemljištu nije dobar što pokazuju brojni primjeri njegove primjene na terenu, te se pod hitno treba izmijeniti. Sve što je Hrvatska poljoprivredna komora predložila išlo je u dobrom smjeru, a isto nije prihvaćeno od strane Ministarstva poljoprivrede- kazao je na današnjoj konferenciji za novinare u Zagrebu predsjednik HPK Mladen Jakopović zatraživši u ime Komore hitnu izmjenu Zakona, a ako je potrebno, da se njegova primjena zaustavi Uredbom – izvještava Marinko Petković za portal Agroklub.
"U dopisu Ministarstvu i Vladi zatražili smo obustavu svih natječaja, dok se Zakon ne promijeni. HPK će zahtijevati i provjeru ustavnosti ovoga. Zatražili smo i hitni sastanak s predsjednikom Vlade i ministrima koji iste probleme mogu riješiti te očekujemo i očitovanje Ministarstva poljoprivrede do 1. rujna", naglasio je na konferenciji gdje je predstavljeno i niz konkretnih prijedloga za izmjene pravilnika i zakona u sklopu Strateškog plana ZPP koji bi trebali olakšati i ubrzati investicije u poljoprivredi, a ponuđena su i rješenje vezano za rješavanje problematike bolesti afričke svinjske kuge (ASK).
Cjepkanje zemljišta gasi OPG-ove
Predstavnici upravnog odbora, Mato Brlošić i Antun Vrakić objasnili su kako je potpuno neprihvatljivo da neka jedinica lokalne samouprave ima maksimu od 12 ha, a neka druga 1.000 ili 2.000 ha. Na takav način nije moguće postići ciljeve Strateškog plana, a i izuzetno loše utječe na razvoj pojedinih JLS i njihovih gospodarstava, pri čemu se gase mnoga stabilna gospodarstva.
Vezano uz problem ASK, zatražili su rješenje za pogođena gospodarstva koja trebaju ići u dva smjera - da se što je moguće ranije nadomjeste krmačama i tovljenicima ona gospodarstva kod kojih je pronađena ASK, te da se pripremi model tipskih objekata za takva manja gospodarstva, gdje isti ne bi imali dodatnih troškova za svakoga posebno. Potrebno je pronaći sredstva za takav ograničeni poziv.
"HPK je zatražio i povećanje de minimis potpore u slučajevima kad se ona isplaćuje iz iste. U slučajevima više sile, kriznih situacija i slično de minimis potpora se ukida za takvu svrhu te se isplaćuje za štete koliko je potrebno“, istaknuto je.
Osnivanje uzajamnog fonda
Članovi Upravnog odbora HPK podržavaju osnivanje uzajamnog fonda uz uvjet da se dobije prijedlog njegovog funkcioniranja, ali poručuju da je bitno znati odakle će se on financirati.
"Hoće li to biti oblik javno-privatnog partnerstva, kakva postoje u zemljama EU-a, tko će njime upravljati i na koji način. Mi predlažemo da financiranje bude 70 posto od strane države, a preostali dio od sredstava dobivenih za zakup poljoprivrednog zemljišta", izjavio je Jakopović dodavši da ne bi trebao biti manji od milijardu eura. "Osnovni rizik jamstvenog fonda je neadekvatna procjena štete", komentirao je.
Ukrajinsko brašno blokiralo prodaju domaće pšenice
Kada je riječ o stanju na tržištu žitarica, u HPK smatraju kako je neprihvatljivo u Mjeri 3. financiranje samo jedne kulture u prvih 30 hektara jer postoji bojazan kako će u najvećem dijelu mali korisnici biti zakinuti za potporu.
"Pravedno bi bilo dati bespovratnu potporu za sve kulture koje su sadržane u Zahtjevu za potporu, uz ograničenje za prvih 30 ha. Kulture se moraju zbrajati. Ustrajemo i na zahtjevu za dodatnu pomoć od 300 EUR-a. Naglašavamo kako je prekomjerni uvoz brašna iz Ukrajine po cijeni od 200-300 eura/t potpuno blokirao prodaju domaće pšenice i napravio poremećaj na tržištu žitarica", tvrdi Brlošić te dodaje da kako uskoro kreće jesenska sjetva, a prema informacijama s terena u HPK se pribojavaju da mnoga gospodarstva ove jeseni neće sijati ozime kulture.
"Bez adekvatne potpore Ministarstva poljoprivrede Hrvatska će ove jeseni ostati bez velikog dijela zasijanih kultura odnosno prestati s proizvodnjom istih", naglasio je. On drži da zabrana uzgoja svinja na godinu dana vodi nestanku ove proizvodnje u Slavoniji te traži pomoć u vidu genetskog materijala.
Raspravljali o potporama
Izvijestili su i kako je Upravni odbor HPK na svojoj posljednjoj sjednici raspravljao i o Prijedlog Pravilnika o provedbi intervencija za potporu ulaganjima u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda iz Strateškog plana ZPP 2023.-2027. Smatraju da je potrebno mijenjati strateški plan na način da ne bude samo jedan veliki natječaj nego da budu podijeljeni sektorski. Obrazloženje za to je da određena područja i određeni sektori nisu u mogućnosti ostvariti minimalan broj bodova zbog čega su u neravnopravnom položaju.
Intenzitet potpore za mikro/male/srednje sada iznosi 55 posto, a može se uvećati do 70 posto, dok intenzitet potpore za velike iznosi 40 posto, a može se uvećati do 55 posto. Ovakvim modelom bi se pristup investicijskim mjerama omogućio većem broju korisnika, a izbjegle bi se špekulacije onih koji ulaze u investicije samo zbog visine potpore, a da nemaju prave potrebe za širenjem proizvodnje.
Model investicija bez natječaja
Novost je da HPK traži i izradu modela investicije bez natječaja gdje visina investicije ne može prelaziti vrijednosti prihoda unatrag tri godine po MIBPG, s intenzitetom oko 40 posto. Za zadruge se pritom uzima ukupni prihod zadrugara. Ovakva mjera bi bila dostupna svima koji žele investirati u poljoprivredu i ozbiljno se posvećuju svom poljoprivrednom gospodarstvu. Za ovakvu mjeru traže se dodatna nacionalna sredstva kao što imaju i druge susjedne zemlje pored EU omotnice.
Odgovarajući na upite, kada je riječ o potporama za male poljoprivrednike HPK smatra kako uvjeti prihvatljivosti korisnika u trenutku prijave bude minimalno jedan zaposlen na MIBPG-u, a maksimalna potpora 50.000 tisuća eura. Podizanje s 10 na 50 (dakle od 3-50 SO), uz intenzitet 85 posto. Obrazloženje za to je da bi se ovakvim modelom izbjegle špekulacije onih kojima poljoprivreda nije osnovna djelatnost i zapravo od nje ne žive, dok se oni koji žive "od poljoprivrede" ne mogu prijaviti na investicijsku mjeru i ne mogu dobiti potporu za razvoj i napredak. Ovo se traži prvenstveno zbog razvoja stočarske proizvodnje u kojoj nismo dostatni jer primjerice gospodarstvo s osam krava i isto toliko hektara zemlje, koje je realno vrlo malo ima SO blizu 20 i nije se u mogućnosti javiti na ovu mjeru, a premaleno je za neku veću i ozbiljniju, zaključuju u HPK.
