Banner
Državni inspektorat opozvao Barebells pločicu - soft protein bar Coco Choco
Sabor u srijedu o SLAPP tužbama
Benčić: Rekla sam stoko i odnosilo se na HDZ
Izmjene Zakona o visokom obrazovanju, profesori rade do 67. godine
Sindikati traže zaštitu plaća od inflacije, Ćorić pregovore najavio za jesen
Državni tajnik Rukavina: Hrvatska ima 3,6 milijuna birača
HŽ Infrastruktura: Nesreće na željezničkim prijelazima prepolovljene

  Gospodarstvo

Jedna nepogoda može ugroziti dvije sezone: Kako zaštititi slavonskog ratara?

  Mario Blažević     HGK           19.10.2026.
Jedna nepogoda može ugroziti dvije sezone: Kako zaštititi slavonskog ratara?

Sjeme, gnojivo, zaštitu i gorivo treba platiti i kada urod propadne. Poljoprivredniku kojem suša ili poplava uništi proizvodnju ostaju troškovi, a pred njim je nova sezona koju treba financirati. Za slavonska gospodarstva zato pitanje zaštite od vremenskih nepogoda može postati pitanje o kojem će ovisiti nastavak ili opstanak proizvodnje. Jer pitanje je koliko gubitka još mogu podnijeti i hoće li se uspjeti oporaviti do iduće sjetve?

Na potrebu bolje zaštite poljoprivrednika, građana i poduzeća upozoreno je na okruglom stolu o imovinskim osiguranjima i klimatskim rizicima, koji su organizirali Hrvatska gospodarska komora i njezino Udruženje osiguravatelja. Hrvatska je, prema iznesenim podacima, među članicama Europske unije s najnižom razinom osiguranosti šteta od vremenskih nepogoda.

Osiguranjem je obuhvaćeno manje od tri posto ukupne štete u Hrvatskoj. Na razini Europske unije taj je udio nešto manji od 20 posto, dok su gospodarski gubici od vremenskih nepogoda između 1980. i 2024. procijenjeni na 822 milijarde eura.

Za poljoprivredu je posebno zabrinjavajuća kombinacija opasnosti. Južna Europa, uključujući Hrvatsku, u Europskoj procjeni klimatskih rizika prepoznata je kao područje ugroženo sušama, požarima, poplavama i nestašicom vode. U idućim desetljećima očekuju se dulji i snažniji toplinski valovi te sušnija ljeta, ali i jaki pljuskovi koji u kratkom vremenu izazivaju poplave.

Takvi uvjeti otežavaju planiranje proizvodnje i ulaganja. Gospodarstvu koje pretrpi veliku štetu važni su i iznos naknade i brzina kojom do novca može doći, kako bi podmirilo obveze i pripremilo novu sezonu.

Robert Vučković, predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK i član Uprave Croatia osiguranja, upozorio je da dugoročno nije održivo oslanjati se prvenstveno na proračunski novac za sanaciju posljedica nepogoda. Založio se za povećanje osiguranosti građana i poduzeća te posebno izdvojio poljoprivredu.

„Naglasak treba biti na modelima koji su se pokazali uspješnima u poljoprivredi, poput poticanja osiguranja kroz javne politike“, kazao je Vučković.

Uz financijsku zaštitu nakon nepogode, sudionici su istaknuli potrebu ulaganja kojima bi se štete unaprijed smanjile. Za vlasnika gospodarstva to znači voditi računa i o tome kakve će uvjete morati izdržati objekt ili oprema u koju danas ulaže.

Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler objasnio je da se podaci o jakim oborinama koriste pri projektiranju odvodnje, a podaci o vjetru pri projektiranju krovova, mostova i drugih građevina.

„Kuće i gospodarski pogoni koje danas gradimo koristit će se desetljećima, a klimatske projekcije pomažu procijeniti kakvim će uvjetima biti izloženi u budućnosti“, rekao je Güttler.

Predloženo je povezivanje podataka DHMZ-a i osiguravatelja radi boljeg razumijevanja rizika te osnivanje radne skupine u kojoj bi bili predstavnici osiguravatelja, nadležnih ministarstava i regulatora. Ona bi trebala razraditi mjere za povećanje osiguranosti imovine, podjelu troškova rizika i ulaganja u zaštitu.

Posljedice neosiguranih šteta osjećaju se i izvan pogođenih gospodarstava. Dio gubitka ostaje građanima i poduzećima, a dio se kroz pomoć i obnovu prenosi na državni proračun.

„Neosigurani klimatski rizik ne nestaje, nego samo mijenja vlasnika“, upozorio je zamjenik predsjednika HGK-a Tomislav Radoš.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule poručio je da je smanjenje financijskih posljedica neosiguranih šteta važno za otpornost građana, poduzeća i cijelog gospodarstva. Među mogućim aktivnostima naveo je razmatranje javno-privatne suradnje i analizu iskustava drugih članica EU-a.

Koliki bi mogao biti širi gospodarski učinak pokazuje i procjena Svjetske banke koju je iznio Radoš. Bez dodatnih mjera hrvatski bi BDP do 2050. mogao biti 2,1 posto manji zbog posljedica klimatskih nepogoda u modeliranim scenarijima.

Izvor: Hrvatska gospodarska komora

 

 




Još iz kategorije Gospodarstvo