Novinarstvo i mediji

Mjere za zaštitu slobode medija u Hrvatskoj su nedostatne i ponekad nedosljedne; Vlada je postigla određeni napredak, ali ako se hitno ne provede sveobuhvatna reforma, prostor za slobodno i neovisno novinarstvo u Hrvatskoj nastavit će se urušavati.

Predstavljajući informacije o pripremama za provedbu Europskog akta o slobodi medija, Ministarstvo je ustvrdilo da "ni s čim ne kasni". Stvarno stanje na terenu, međutim, kao i dosadašnji tijek procesa ne opravdavaju takvu tvrdnju.

U Hrvatskoj je trenutno aktivno najmanje 696 tužbi protiv medija i novinara, prema rezultatima ankete koju Hrvatsko novinarsko društvo (HND) uzastopce provodi već sedmu godinu. Građanske parnice za naknadu štete i dalje čine najveći udio – čak 629 slučajeva, što predstavlja 90 posto svih tužbi. Ukupni iznos potraživanja u tužbama doseže najmanje 3,1 milijun eura.

Osmi Dani medijske pismenosti, u organizaciji Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, održat će se od 7. do 13. travnja 2025. godine, uz brojna dodatna događanja u tjednima prije i poslije.

Za nagrade Hrvatskog novinarskog društva za najbolje novinarske radove objavljene u 2024. stigle su 102 prijave, a među njima su i četiri nominacije za novinarku, odnosno novinara godine. To su Marin Dešković i Slavica Lukić (zajednička nominacija), Mila Moralić, Ivan Pandžić i Hrvoje Šimičević. Nagrade će biti dodijeljene 3. svibnja u Novinarskom domu u Zagrebu, na svečanosti u povodu Svjetskog dana slobode medija.

Postavljena je izložba “Pret-a-porter revija prijetnji i napada na novinare u Hrvatskoj”, koju su osmislili u Hrvatskom novinarskom društvu i na kojoj su pobrojani najžešći napadi i prijetnje kojima novinare i novinarke u Hrvatskoj, na žalost, svakodnevno časte.

Cilj Europskog festivala novinarstva - Voices, čijem će drugom izdanju Zagreb uskoro biti domaćin, bit će jačanje javnih medija i medijske pismenosti, vitalnih elemenata u borbi protiv dezinformacija, najavili su u ponedjeljak organizatori u Kući Europe u Zagrebu.

Slogan "Znate li kako je biti Srbin u Hrvatskoj?" imali smo na ukupno 36 jumbo plakata, a ispalo je kao da smo oblijepili cijelu Hrvatsku, rekao je dizajner i kreator političkih kampanja Boris Malešević u emisiji Vide TV Zavidavanje by Lado Tomičić

Hrvatsko novinarsko društvo zabrinuto je zbog situacije na N1 Hrvatska nakon najave tvrtke da ide u "reorganizaciju poslovanja radi osiguravanja održivosti i budućeg razvoja", a što je, kako se pokazalo, podrazumijevalo otkaze za dvadesetak novinara, urednika, voditelja, producenata i snimatelja te ukidanje nekoliko važnih emisija. Razvoj događaja izaziva osjećaj zabrinutosti i za ostala radna mjesta i budućnost programa.

Novinari N1 televizije predstavljaju glas istine, nepristranosti i odgovornog izvještavanja, reorganizacija koja bi vodila drastičnom smanjenju radnih mjesta i postojećeg programa veliki je udar na zaposlenike, ali i na pluralizam i slobodu medija u zemlji.

Shvatio sam da na tržištu više nema više formata koji bi me zadovoljio, a informativni program više mi nije izazovan i zanimljiv. Također, novac koji se danas nudi iskusnim novinarima nažalost nije na razini lakog i dostojanstvenog življenja

Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić nije pomislio istraživati otkud cure informacije kada su moćni članovi HDZ-a davali ostavke prije uhićenja, no istraživao bi sada kada su u medijima objavljene poruke vezane uz aferu u zdravstvu o kojoj javnost ima pravo znati.

Nakon dvije uspješne radionice o izvještavanju o Europskoj uniji, mlade novinarke i novinari tiskanih, online, radijskih i televizijskih redakcija ponovno imaju priliku prijaviti se na edukaciju o funkcioniranju EU institucija i prilagodbi europskih tema nacionalnom kontekstu.

Iako je mali broj slučajeva napada na novinare pravno riješen, novinari ne smiju biti obeshrabreni te bi trebali nastaviti prijavljivati sve vrste napada nadležnim institucijama i novinarskim udrugama, upozorava Mreža Safe Journalists u povodu 2. studenog, Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjavanja zločina nad novinarima. Safe Journalists naglašava da bez prijave prijetnji i napada nema istrage, a time ni riješenih slučajeva te kako se novinari samo aktivnim sudjelovanjem u dostupnim mehanizmima mogu boriti za bolje i sigurnije okruženje.

Na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu u ponedjeljak, 2. rujna 2024. godine počela je rasprava u kaznenom predmetu u kojem privatni tužitelj Kazimir Bačić, inače nekadašnji dugogodišnji glavni ravnatelj HRT-a, kazneno goni bivše potpredsjednike Hrvatskog novinarskog društva Branka Mijića i Gorana Gazdeka zbog kaznenog djela iz članka 149. st. 2. KZ/11.

Hrvatsko novinarsko društvo ne zaboravlja tragičnu smrt Vladimira Matijanića, novinara portala Index.hr, koji je preminuo prije točno dvije godine. Nitko do sada, u ovih 730 dana nije odgovarao za smrt najboljeg novinara svoje generacije, koji je preminuo nakon što je danima bezuspješno tražio pomoć liječničkog osoblja KBC-a Split, a Hitna ga pomoć odbila odvesti u bolnicu. Ne zaboravljamo kako su bešćutno i sramotno ministar zdravstva Vili Beroš i fantomsko povjerenstvo zataškali Matijanićev slučaj te kako ništa nije poduzeto da se kazne odgovorni.

Dan nakon poraznog Izvještaja Europske komisije o vladavini prava u Republici Hrvatskoj, te nekoliko dana nakon objave Monitora medijskog pluralizma za 2024. godinu, na sjednici Vlade donijeli ste odluku o povećanju plaća najvišim državnim dužnosnicima objašnjavajući je riječima: „Smatramo da je nakon svih tih postignuća vrijeme da se i ovo pitanje stavi na dnevni red“.

Europska komisija objavila je godišnje Izvješće o vladavini prava (Rule of Law Report 2024) u kojem je, osvrćući se na stanje medija, zaključila kako u Hrvatskoj nema napretka u jačanju okvira za pravednu i transparentnu raspodjelu državnog oglašavanja kroz uspostavu jasnih kriterija, dobrih praksi i nadzora da bi se osigurala učinkovita provedba javnih natječaja za sufinanciranje lokalnih i regionalnih medija, zbog čega je izrazila zabrinutost.

Article 19, međunarodna organizacija koja promovira slobodu izražavanja i dio je uglednoga konzorcija Media Freedom Rapid Response (MFRR), poziva hrvatske vlasti da u cijelosti povuku sporni članak 307. a Kaznenog zakona, poznatiji kao "Lex AP", jer predstavlja značajnu prijetnju slobodi izražavanja te se mora hitno ponovo razmotriti.