Hrvatska pošta stavila je u optjecaj 10. kolovoza dvije nove prigodne marke u sklopu zajedničkog izdanja koje je realizirano sa Španjolskom poštom. Motivi maraka su tradicijske mediteranske ribarske brodice – hrvatska betinska gajeta i španjolski llaüt mallorquín Balear. Marke su izdane u zajedničkom arku od 12 maraka, a Hrvatska pošta tiskala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
Autorica izdanja je zagrebačka dizajnerica Alenka Lalić, a marka s motivom betinske gajete nastala je prema fotografiji Igora Turčinova.
Betinska gajeta tradicionalni je drveni brod koji je stoljećima bio neizostavan dio života stanovnika Betine i otoka Murtera. Zahvaljujući širokom i stabilnom trupu, mogla je sigurno prevoziti velike terete. Danas je prepoznata kao jedan od najvrjednijih primjera hrvatske tradicijske pomorske baštine.
Organizirana brodogradnja u Betini razvija se od sredine 18. stoljeća. Lokalni brodograditelji usavršili su oblik gajete kako bi odgovarao plitkom moru, brojnim uvalama i potrebama otočnog života. Brodovi su se gradili bez nacrta, prema iskustvu koje se prenosilo s generacije na generaciju. Betinska gajeta duga je između pet i osam metara, otvorene je unutrašnjosti kako bi se maksimalno iskoristio prostor za teret, dok su pramac i krma zatvoreni radi bolje zaštite tijekom plovidbe.Posebno mjesto u očuvanju ove baštine ima regata tradicijskih drvenih brodova „Za dušu i tilo“, koja svake godine okuplja vlasnike, brodograditelje i zaljubljenike u pomorsku baštinu.
Llaut (llaüt) jedno je od najprepoznatljivijih tradicijskih plovila zapadnog Mediterana i jedan od najvažnijih simbola pomorske baštine Balearskih otoka.Tradicionalni llaut izrađivali su majstori brodograditelji, poznati kao mestres d'aixa, koristeći se drvom domaćih vrsta poput bora, masline, badema i rogača. Svaki je brod bio ručno građen čime je predstavljao spoj funkcionalnosti, zanatskog umijeća i estetske vrijednosti.
Zadnjih desetljeća broj tradicionalnih graditelja llauta znatno se smanjio, pa je očuvanje ovog zanata važan izazov. Na Balearskim otocima djeluju udruge posvećene obnovi starih brodova i prijenosu brodograditeljskog znanja na nove generacije. Posebno se ističu projekti restauracije povijesnih llauta te inicijative za osnivanje škola tradicionalne brodogradnje i pomorskih muzeja.
