HZZO će izdvojiti oko 22,5 milijuna kuna za naknade za samoizolaciju
Milanović: Simbolika Pesaha trajno je nadahnuće čitavome čovječanstvu
Osijek: Laboratorij za kliničku mikrobiologiju prilagođen testovima na koronavirus
Savez samostalnih sindikata: Ne zaboraviti zdravstvene radnike kada kriza prođe
Božinović: E-propusnice zatražilo 28 osoba zaraženih koronavirusom
Plenković: Za sada ne idemo u rebalans nego u preraspodjele proračuna
Sabor: Zakon o praćenju mobitela poslan u drugo čitanje

  Gospodarstvo

Miodrag Šajatović: Facebookova kriptovaluta libra – prijelomna točka digitalne revolucije

  Miodrag Šajatović/Lider           27.06.2019.         1283 pogleda
Miodrag Šajatović: Facebookova kriptovaluta libra – prijelomna točka digitalne revolucije

U knjigama koje nastoje popularizirati ekonomiju zna se naći uzrečica da su tri najveća izuma u povijesti čovječanstva vatra, kotač i središnje bankarstvo. Za nekoliko godina moglo bi biti promjena pa će kao najinovacije biti navedeni vatra, kotač i Facebookova kriptovaluta libra. Facebook najavljuje njezino lansiranje sredinom sljedeće godine, a središnji bankari diljem svijeta u panici su kako se postaviti prema iznenadnom konkurentu, socijalnoj mreži koja ima oko dvije milijarde korisnika - piše Miodrag Šajatović u Lideru, kolumna Ekonomalije.

Lansiranje libre moglo bi se jednog dana smatrati i prijelomnom točkom u kojoj je digitalna revolucija ušla u svoju turbofazu. Čuvari klasičnoga monetarnog sustava samo su jedna od mnogih djelatnosti koje su se našle pred dramatičnim promjenama. Pokazuje se točnim upozorenje da se postojeći tržišni ili institucionalni lideri ne trebaju bojati svojih klasičnih konkurenata. Opasnost prijeti od izazivača koji uopće nisu u biznisu, tj. djelatnosti u koju disruptorski navaljuju.

Na udaru čak i rentijeri

Bankari su, dakle, na udaru nereguliranog svijeta kriptovaluta. Neki igrači u sustavu, poput Mastercarda i Vise, već se prešaltavaju. Drugi se nećkaju, treći gledaju kako će prilagoditi svoje modele. Ni bankari u Hrvatskoj, naravno, nisu iznimka.

Dobar su primjer i autobuseri. Odjednom ne konkuriraju Čazmatrans i Samoborček. Hrvatsko tržište agresivno preuzima donedavni startup koji nije imao nijedan autobus – Flixbus. Sasvim novi franšizni model velikim dijelom temelji se na aplikacijama za naručivanje mobitelima. Već je nekoliko hrvatskih klasičnih autobusera primijenilo pristup ‘ili se pokloni, ili se ukloni’ pa je svoje autobuse prebojilo u prepoznatljivu zelenu Flixbusovu boju.

Ne spavaju mirno ni hrvatski špediteri. Startup Hubbing našao je investitore i ubrzano razvija aplikaciju koja prijeti da će postati ‘marketplace’ koji prijevoznike spaja s klijentima bez posrednika špeditera. Za sada konkurira ponudom u kojoj se cijena špedicije zna unaprijed, za razliku od klasičara koji to ‘izbace’ tek na kraju posla.

Onda su tu i osiguravatelji te voditelji mirovinskih fondova. Njihovu tržištu prijeti Paneuropski osobni mirovinski proizvod (PEPP), novi oblik dodatne štednje za stare dane. I koliko god autori uvjeravali da to neće biti konkurencija postojećim mirovinskim fondovima, jasno je da će biti prelijevanja.

Mirni ne mogu biti čak ni rentijeri poslovnih prostora. Varijanta u kojoj sagradiš zgradu, opremiš prostor i nađeš tvrtku koja će plaćati najam više nije bez rizika. Ugodan i ne previše stresan posao kvare neki novi igrači. Pa je tako u Zagreb iz Njemačke stigao Robet Bukvić. Njegova tvrtka Rent24 mrsi račune klasičarima jer nudi ‘coworking’ i koncept ‘coliving’. Ima priču o stvaranju zajednica. Stanarima organizira zajedničke doručke i druženja. Već ima šezdeset lokacija u dvanaest zemalja na tri kontinenta. Gdje god otvori svoj ‘hub’, ubrzo se stvori lista čekanja.

Varka poopćavanja

Sve je to istodobno fascinantno i zastrašujuće. Promjene su sve brže. Razvoj digitalnih tehnologija u kombinaciji s globalnim tiskanjem sve veće količine lako dostupnog novca stvara nevjerojatne potrese.

Naravno da je logično pitanje kamo sve to vodi. Odgovor nije jednoznačan, ali valjalo bi imati na umu ono što se u ekonomiji zove varka poopćavanja. Primjer je publika na tribinama neke utakmice. Gledatelji koji sjede u prvom redu baš i ne vide dobro. Pa se dignu. Oni iz drugog reda se pobune, ali bez uspjeha. Pa se i oni dignu. I tako svi na tribini moraju ustati. Na kraju opet svi jednako (ne) vide. Jedino što ih bole noge od stajanja.

Tako je i u slučaju ovih digitalnih disruptora. U prvoj fazi novi će igrači zauzeti dio tržišta i vjerojatno ostvariti ekstraprofite. Ali onda će ih početi kopirati novi ‘uljezi’. Pa će se probuditi i dio starih igrača. I oni će obogatiti svoju ponudu. Tako Flixbusu već prijeti slovenski Nomago. A i drugima će odgovoriti izazvani. Na kraju će tržište opet uravnotežiti profite, samo što će kupci usluga biti navučeni na bogatiju i bržu uslugu.

Zanimljivo je na konferencijama o marketingu i prodaji slušati od mladih predavača kako su ti milenijci sve zahtjevniji i razmaženiji te kako to stvara sve veći stres ponuđačima. I tako ti frustrirani ponuđači usluga, kad završe svoj radni dan, kreću u kupnju. Onda i sami postaju zahtjevni. Na drugima liječe svoje jutarnje frustracije. Spirala se zavrtjela.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Gospodarstvo



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.