Banner
Plenković: Spremni smo prihvatiti kvalitetne oporbene amandmane
Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu najviše studenata na anglistici - 120
Milanović nazvao Stožer paraustavnim tijelom
Jandroković: Opet jedna Milanovićeva kontroverzna izjava
Plenković: Optužbe na račun Stožera su ponavljenje, recikliranje tema
Capak ne želi reći koliko je ispričnica za samoizolaciju potpisao
Plenković: Ubrzat ćemo procedure posvajanja djece

  Ekonomalije

Miodrag Šajatović: Kvalitetno novinarstvo - Liderove nagrade za ugroženu vrstu

  Miodrag Šajatović/Lider           07.12.2019.         945 pogleda
Miodrag Šajatović: Kvalitetno novinarstvo - Liderove nagrade za ugroženu vrstu

S velikim smo ponosom organizirali i održali desetu dodjelu Nagrade za poslovno novinarstvo 'Hrvoje Mateljić'. Pokrenuli smo je u znak poštovanja i sjećanja na jednog od utemeljitelja Lidera koji je tragično preminuo u 33. godini života. Trebalo je vremena, jer nema većih sumnjičavaca od novinara (to im je u opisu posla), da nagrada bude široko prihvaćena u hrvatskome medijskom prostoru - piše Miodrag Šajatović u Lideru, kolumna Ekonomalije.

Čestitke ovogodišnjim pobjednicima, Marini Šunjergi (Večernji list), Kristianu Došenu (Nova TV) i Luciji Špiljak (Poslovni dnevnik), ali treba reći da je konkurencija bila žestoka i da su članovi žirija bili u teškim dilemama. Što nas je i veselilo kao profesionalce jer se pokazuje koliko kvalitetnih novinara u posljednje vrijeme djeluje na medijskoj sceni kad su ekonomsko-poslovne teme u pitanju.

A onda se to zadovoljstvo sudari s realnim prijetnjama koje su konstatirane na okruglom stolu kojim smo započeli svečanost dodjele 'Mateljića'. Uz malo pretjerivanja moglo bi se reći da digitalizacija sa sveprisutnim webom i sve raširenijim društvenim mrežama prijeti opstanku kvalitetnoga klasičnog novinarstva. Jer, publika visi na digitalnim platformama, novinarima konkuriraju blogeri i influenceri... Tvrtke i organizacije zasipaju konzumente tonama napisanih članaka i videouradaka.

Kako monetizirati informaciju?

Tema okruglog stola bila je kako inovacijama iskoristiti nove tehnologije. Jedan je od mogućih odgovora da nikad nije bilo lakše smisliti neku inovaciju. Samo, nikad nije bilo teže takvu inovaciju, kako se to kaže, monetizirati, odnosno učiniti je financijski održivom. Onima koji se ne bave prije svega medijskim biznisom, nego im je angažman na društvenim mrežama popratni dio drugoga poslovnog modela (agencije, konzultanti, ponuđači proizvoda ili usluge), to i nije tako teško. To je dio troška. A prihodi se ostvaruju nekim drugim metodama.

Kad se tomu pridoda globalno neriješeno naplaćivanje sadržaja preuzetog od drugoga, monetizacija inovacije još je lakša. Treba se nadati da će početne inicijative da se to u digitalnom svijetu regulira ipak uroditi plodom. Naime, uzimanje tuđih vijesti bez dopuštenja i naknade slično je situaciji u kojoj slastičar napravi kolač, dođe netko, uzme najslađi dio, odnese u svoj dućan i uz taj dio kolača napiše da se ostatak može kušati u dućanu na početku ulice. Ali, budimo realni, još će proći vremena dok se tu stvari možda kako-tako ne reguliraju. Samo je pitanje, ako zbog svega toga propadne dio klasičnih medija u kojima novinar tjedan dana radi na nekoj temi, a onda od njega neki posude dva ključna odlomka, iz koje će se 'slastičarnice' samoposlužitelji-redistributeri opskrbljivati.

Život nije jednostavan, pa treba nastojati preživjeti i napredovati u danim okolnostima. Ključna je, ipak, publika. Korisnici informacija. U prvom trenutku može se upasti u zamku. Između dobre robe u novinama i većinom kratkih i površnih informacija po prostranstvima i dubinama interneta korisnici će, valjda, s vremenom shvatiti razliku.

Povoljniji izgledi za nišne medije

To je, nažalost, upitno. Naime, postoji snažna povratna veza. Lavina informacija, uključujući i lažnjake, vjerojatno nepovratno mijenja ukus velikog segmenta korisnika. Takvi korisnici navući će se na manje kvalitetan sadržaj i neće biti svjesni kad konzumiraju zdrav proizvod, a kada 'junk' robu.

Za specijalizirane, nišne proizvode kakav je i Lider izgledi su povoljniji. Devedeset posto populacije vjerojatno će potpasti pod konzumtarijat, ali deset posto ipak neće. Čitat će više od dvadeset redaka u nekom tekstu.

Tu se javlja izazov za nas novinare i urednike. Imamo publiku koja nam je naklonjena. Ali je i zahtjevna. Pa onda, fućkaš novinare i urednike, koji su profesionalci specijalizirani za zahtjevnu profesiju, ako nas mogu prešišati neki koji to nisu. Naravno da je teško nekom novinaru biti stručnjak za kriptovalute kao što je Milan Horvat (jedan od panelista na 'Mateljiću'), ali novinarova je prednost da će publici moći dati i priču o opasnostima kriptovaluta. U čemu je izvrsni poslovni influencer na LinkedInu ipak interesno, recimo to tako, pomalo ograničen.

A što da rade izdavači i osnivači? Jednostavno, ako su dali dobre temelje svojoj mlađoj ekipi, neka postave njezine predstavnike na glavna poslovna i uređivačka mjesta. Pa neka se bore s korisnicima iz svojih generacija. Znat će oni to

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Ekonomalije



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.