Banner
Na Bujštini obilježena 77. godišnjica bitke kod Kućibrega
Hrvatski inovatori osvojili zlatne, srebrne i brončane medalje u Njemačkoj
DP: Covid potvrde za ulazak u Sabor zadiru u ljudske i političke slobode
Arhiv HRT-a do 1990: Kulturno dobro vrijedno milijarde kuna izlazi iz bunkera
Umrla Jelena Brajša, dugogodišnja ravnateljica Caritasa
Božo Petrov pozitivan na koronavirus
Večernji list: Probijen zadnji tunel na pristupnim cestama Pelješkom mostu

  Ekonomalije

Miodrag Šajatović: Nažalost, dolaze još uzbudljivija vremena

  Miodrag Šajatović/Lider           15.10.2021.         341 pogleda
Miodrag Šajatović: Nažalost, dolaze još uzbudljivija vremena

Za razliku od ekonomista znanstvenika, koji imaju povlasticu o nekom razdoblju i pojavama koje je ono donijelo pisati koju godinu poslije, ekonomski novinari to moraju činiti uživo, svaki dan ili tjedan. Kad je o urednicima i novinarima riječ, nakon nekoliko godina pogleda se što su pisali u burnim vremenima i vrlo je jasno jesu li pogađali ili promašivali - piše Miodrag Šajatović u Lideru, kolumna Ekonomalije.

Tako će i brojevi Lidera iz druge polovine krajnje uzbudljive i sasvim neizvjesne 2021., kad se budu čitali tamo, recimo, 2025., pokazati kolika je bila, za poslovnu zajednicu, korist od onoga što smo objavljivali u vrijeme kad su stizali signali da nas globalno i lokalno 2022. istodobno čekaju ekonomska anticiklona i ciklona.

Usudio bih se reći da u ovim postpandemijskim vremenima kreiramo sadržaj, kako u tiskanom izdanju tako i na web-portalu, kojeg se nećemo sramiti. Ne umišljamo si da znamo sigurne odgovore kamo ide sudar optimizma zbog brzog oporavka nakon lockdowna i pesimizma zbog nestašica i inflacije. Mnogo pitamo poduzetnike i menadžere iz različitih branši. Držimo se one da 'svi ljudi sve znaju'.

Nabava, prodaja i vrući krumpir

Tako u ovom broju Lidera, među ostalim, imamo teme o robnim burzama i optimalnoj politici cijena (pricingu). Nismo ih slučajno odabrali. Godinama se pozornost javnosti usmjeravala na burze vrijednosnih papira. Sada se, iznenada, pozornost poslovne, ali uskoro i šire javnosti okreće robnim burzama. Ono što se događa na robnim burzama u Chicagu, Londonu ili Budimpešti, odjednom dramatično određuje sudbinu gotovo svakog poduzeća. Oni koji misle da se njih ne tiče što će biti s cijenama soje, čelika ili električne energije, grdno se varaju. Potresi će prije ili poslije pogoditi i njihov biznis.

A na tim burzama, što zbog globalno potrganih dobavnih lanaca, kineskih preslagivanja, pokušaja smanjivanja emisije CO2, što zbog špekulativnih igara posjednika prekomjerno emitirane financijske imovine (rast u godinu dana globalno je čak devet posto), dnevno se događaju neviđeni šokovi.

Uz malo pretjerivanja i pjesničke slobode, moglo bi se predvidjeti da će kumice na placu uskoro pitati jedna drugu jesu li to jutro pogledale što se događa na HUPX-u. Znat će da je to mađarska burza struje, koja je relevantna za cijene po kojima se trguje električnom energijom za potrošnju u Hrvatskoj.

Kad je o pricingu riječ, to je nastavak serije koju smo prije nekoliko brojeva počeli pričom o 'teškim vremenima menadžera nabave'. Oni su bili prvi na udaru uprava koje su tražile da se 'pod svaku cijenu' osiguraju sirovine i repromaterijali. Nabava je učinila svoje. Ali sad je vrući krumpir robe iz Kine nabavljene 'pod svaku cijenu' prebačen ekipi iz prodaje. S kojim cijenama ići? Što će napraviti konkurencija? Nećemo li previsokim cijenama ubiti prodaju? S druge strane, strah od inflacije obično potakne kupce da kupe danas kako ne bi sutra morali skuplje.

Pa smo onda otvorili priču o tome treba li investirati ili odgoditi investiciju. Tražili smo odgovor gdje i po kojoj cijeni nabaviti skladišta za veće zalihe. Uz to i koliko obrtnih sredstava zarobiti u zalihama. Je li mudro novac spremljen za investicije prebaciti u obrtni kapital.

Kraj razmaženih kupaca?

Imali smo i temu tjedna o budućnosti kupaca. Kako izaći na kraj s osviještenim (neki bi rekli razmaženim) potrošačem današnjice. Naviknuti propitivati sve, upozoravamo na mogućnost da se preko noći može dogoditi da moguća globalna recesija, pad standarda ili nemogućnost proizvodnje 134 vrste sapuna ili 57 pasti za zube smanje zahtjeve kupaca koji se nađu u škarama moguće inflacije.

Iz dana u dan, iz tjedna u tjedan nastavljamo osluškivati i prenositi informacije koje nam se čine relevantnima. Biti korisni. I sve propitivati.

Primjerice, oprezni smo u prihvaćanju tvrdnje da se globalni i lokalni oporavak grafički može prikazati u obliku slova V. Jak pad i jak oporavak. Tko kaže da sadašnji V nije samo početak grafikona koji će na kraju zapravo biti W? Onaj koji predviđa još jedan oštar pad prije nekoga trajnijeg oporavka.

Za poslovne se medije i njihove čitatelje uzbudljiva vremena intenziviraju.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Ekonomalije