Banner
Amsterdam planira zabraniti pušenje trave u centru grada
Obilne oborine na području više županija
Grbin: ZOR se sveo na ideološki stav gdje treba provoditi nedjelju ujutro
Plenković: Hrvatsku svi gledaju kao nogometnog giganta
Grbin: Plenkovićeva godina isporuke je pomalo kićenje tuđim perjem
U Hrvatskoj 250.000 ovisnika o alkoholu; među prvih pet u EU po konzumaciji
Hrvatska: 373 nova slučaja koronavirusa

  Ekonomalije

Miodrag Šajatović: Premijer obnavlja krov, zanemario prizemlje i podrum

  Miodrag Šajatović/Lider           02.12.2022.         2061 pogleda
Miodrag Šajatović: Premijer obnavlja krov, zanemario prizemlje i podrum

Predsjednik Vlade Andrej Plenković uporno svaki svoj javni nastup počinje nabrajanjem što je sve njegova vlada do sada učinila. Nabrajanje traje od pet do deset minuta. U dijelu javnosti to ne izaziva negativne reakcije, ali moglo bi se reći da je za veći dio opće javnosti takvo nabrajanje iritantno. A opet, tjerajući svoje, ne navodeći ni u polurečenici što nije napravljeno ili je napravljeno nedovoljno dobro, taktikom iscrpljivanja protivnika premijer postiže željeno. Uostalom, ankete mu daju za pravo. Što ne umanjuje frustraciju u općoj i poslovnoj zajednici. Kao da premijer i njegovi kritičari žive u paralelnim svjetovima. On vidi sve ružičasto, oni mogu nabrojiti duplo više negativnosti nego što šef Banskih dvora nabraja pozitivnoga.

Da bi se razumjelo o čemu je zapravo riječ, možda pomogne vizualizacija. Moglo bi se reći da se predsjednik Vlade posvetio gradnji kvalitetna krova. A kritičari ne gledaju krov, nego vide kako je u prizemlju i podrumu zgrade.

Obvezni likovi

U svojim uvodnim opservacijama predsjednik Vlade ne iznosi neistine. Vraćen je investicijski rejting države. Iz fondova Europske unije osigurano je za sljedeće razdoblje 25 milijardi eura nepovratnih sredstava. Pokazuje se nelošim ulazak u eurozonu i zamjena kune eurom. Ulazak u šengenski prostor također može donijeti određenu dividendu. Slično kao i najnoviji dio ‘krova‘ na kojemu se radi, a to je ideja o Hrvatskoj kao energetskom hubu.

 

Zajedničko je svemu navedenom da je riječ o stvaranju infrastrukture u širem smislu riječi koja bi trebala blagotvorno djelovati na nacionalnu ekonomiju. O krovu koji bi trebao osiguravati da geostrateške i ekonomske oluje ne pogode one koji žive i rade u zamišljenoj zgradi.

Tu, međutim, nastaju nevolje. Blagodati investicijskog rejtinga, EU fondova, eura i Schengena osjećaju uglavnom oni koji su bliže krovu, na višim katovima. Prije svega je riječ o najvećem dijelu državnog aparata koji i dalje ostaje zaštićen od mogućnosti otpuštanja onih koji ne rade ili rade loše (kad će jednom netko biti kažnjen zbog glupa zakona ili podzakonskog akta?). U takvim okolnostima oni koji pošteno i kvalitetno rade ispadaju naivci. Zaposlenima u državnom i javnom sektoru bez problema se indeksiraju plaće. Novac iz EU fondova slijeva se u količinama da ekipa ni uz najbolju volju ne zna kako ga potrošiti.

Natprosječne blagodati imaju i brojne skupine koje su se smjestile na srednje katove. To su oni koji su vladajućoj stranci bitni kao glasači na izborima. Pa se jako pazi da se slučajno ne počnu poštenije oporezivati iznajmljivači apartmana na obali ili korisnici potpora u Slavoniji.

Kad je o poslovnoj zajednici riječ, na pristojno uređenim katovima, ne predaleko od krova s početka priče, ekstraprofite ostvaruje dio tvrtki koje većinu svog prihoda ostvaruju prodajući proizvode ili usluge državnom sektoru. Naravno da nisu svi takvi liferanti nepošteni, ali neka bude dopušteno procijeniti da bar 50 posto njih ne bi uspijevalo dugoročno raditi s državom da nisu uspostavljeni, recimo to fino, specifični oblici državno-privatnog partnerstva.

Vlaga na sve strane

Ostali dio poslovne zajednice i dalje djeluje u prizemlju do kojega gotovo da ne dopiru blagodati krova koji je vladajuća ekipa sastavila posljednjih godina. Svakodnevna slika koju vide poduzetnici i menadžeri u prizemlju, gdje vlaga (samoživost najvećeg dijela državnog aparata koji je smješten na visokim katovima) izbija na sve strane, gdje se ne događaju nikakve korjenite reforme, gdje se uvode ekstraporezi na profite i gdje se svisoka spuštaju naredbe kolika mora biti minimalna plaća, a inspektori zatvaraju studentske menze jer je strop 40 centimetara prenizak, nema mnogo veze s blještavilom krova. Tako je u prizemlju, kojemu vlast ne pridaje pozornost. A o podrumu da se i ne govori. U njega se ekipi s najviših katova ne ulazi. Ne bi u podzemlju pravila reda. Da nije one uporne Rumunjke koja uime EU ganja ekipe koje su ‘zamračile‘ sredstva europskih fondova, ekipa iz podruma sasvim bi lagodno živjela.

Nema na kraju ove kolumne nikakva prijedloga što napraviti. Ali, ako ništa drugo, podjela na krov, prizemlje i podrum možda može pomoći u individualnom tumačenju onoga što se događa na političkoj sceni. Zgrade s dobrim krovom i sumnjivim temeljima možda jedno vrijeme mogu ostati stabilne. Na dugi rok – teško je, kako to premijer naglašava, ‘suprotstaviti društvenu koheziju socijalnoj frakturi‘.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Ekonomalije