Banner
Na Bujštini obilježena 77. godišnjica bitke kod Kućibrega
Hrvatski inovatori osvojili zlatne, srebrne i brončane medalje u Njemačkoj
DP: Covid potvrde za ulazak u Sabor zadiru u ljudske i političke slobode
Arhiv HRT-a do 1990: Kulturno dobro vrijedno milijarde kuna izlazi iz bunkera
Umrla Jelena Brajša, dugogodišnja ravnateljica Caritasa
Božo Petrov pozitivan na koronavirus
Večernji list: Probijen zadnji tunel na pristupnim cestama Pelješkom mostu

  Ekonomalije

Miodrag Šajatović: Reforma pravosuđa trajala je tjedan dana

  Miodrag Šajatović/Lider           09.04.2021.         658 pogleda
Miodrag Šajatović: Reforma pravosuđa trajala je tjedan dana

Valjda zbog uskrsnih blagdana, ali evo, prošlo je već nekoliko dana a da se predsjednik države Zoran Milanović i predsjednik Vlade Andrej Plenković nisu častili uvredama u vezi s kadroviranjem u sudstvu. Zbog toga su i rasprave o reformi pravosudnoga sustava postale, za opću javnost, lanjski snijeg.

Novine se zovu novine jer se od njih ponajprije očekuje da se bave novostima. Ali jedan je od težih zadataka medija općenito ne baviti se isključivo aktualnom, od nekih aktera često smišljeno plasiranom, 'vrućom robom'. Kad je o sudstvu i politici riječ, odustajanje Đure Sesse od natjecanja za novi mandat predsjednika Vrhovnog suda i iznenađujući neizbor Ivana Turudića za prvog čovjeka novoosnovanoga Visokoga kaznenog suda te suspenzija Mamićevih osječkih sudaca trebali bi biti samo prolazna točka reforme pravosuđa. Naime, urušavanje pravosuđa skupo košta ovo društvo.

Kako otjerati investitore

Već dosta godina, spletom okolnosti, ispunjavam ankete Svjetskog ekonomskog foruma. U Hrvatskoj to čini nekoliko desetaka ljudi. Naši odgovori dio su kompleksna sustava kojim se u kombinaciji s hard podacima Hrvatska na kraju ​rangira prema konkurentnosti na neko od mjesta na ljestvici.

Kad je o sudstvu riječ, pitanja su sljedeća: Koliko je u vašoj zemlji sudstvo neovisno o utjecaju države, pojedinaca ili tvrtki? (Ocjene su od 1 – potpuno je ovisno, do 7 – potpuno je neovisno.) Koliko su u vašoj zemlji u rješavanju sporova tvrtki efikasni pravni i sudski sustav? (Od 1 – ekstremno neefikasni, do 7 – ekstremno efikasni.)

Smisao ankete nije da anketirani kalkulira, nego da impulsno dâ ocjenu. Na temelju dojma i iskustava koje je prikupljao u godinu dana od prethodne ankete. Kad je o sudstvu riječ, prst sam krene prema najlošijoj ocjeni. Nagomilali su se slučajevi Horvatinčić, Mamić, Vidošević... Onda su tu suci koji od optuženika prihvaćaju skupocjene satove pravdajući se da su u trenutku primanja bili jako pijani. Pa su tu suci koji se goste u konobama kontroverznih poduzetnika čija se gomila predmeta nalazi u njihovim sudovima.

Katkad, kad je bolja godina, anketirani se sjeti i nekih časnih sudaca i njihovih odluka. Ali onda u misli dođe presuda u kojoj smo kao tvrtka proglašeni krivima prema tužbi u tom trenutku još moćnog pojedinca. Nekoliko mjeseci poslije, kad tužitelj više nije u milosti vlasti, druga tvrtka za istu vrstu optužbe biva oslobođena. I opet prst krene prema jedinici.

I tako Hrvatska u kategoriji pravosuđa grebe dno na ljestvicama konkurentnosti. Onda to uđe u godišnjake o konkurentnosti pa bude signal ozbiljnim svjetskim investitorima. Ali čak i da mi anketirani blagonaklono dijelimo svojem sudstvu nezasluženo više ocjene, glas o pravnoj nesigurnosti u Hrvatskoj nemoguće je zaustaviti.

E sad, ako bi se od kadrovskih iznenađenja promjene u pravosuđu podignule i na razinu sustavnih promjena, s velikim bih zadovoljstvom umjesto uobičajene jedinice ili navučene dvojke dao trojku. Nada je, međutim, slabašna.

Čudo je moguće jedino ako su predsjednik i premijer dobili istu domaću zadaću iz nekoga svjetskog centra moći. Možda je nekim investitorima ipak bitno da bar dio nagomilanih stogova keša na kojima sjede napokon investiraju u projekte u Hrvatskoj. Ali onda hoće uređeniju praksu.

Novi ured – bolja presuda!?

Bez toga veliki su izgledi da se umjesto reforme događa samo obiteljska tranzicija u sudstvu (Vladi bliski mediji nekako često spominju Vladimira Šeksa u negativnom kontekstu) i da neki novi interesni centri žele zauzeti pozicije.

Ako se kao temelj promjena uzme formalno najvažniji dokument, Nacionalna razvojna strategija do 2030. (Jeste li čuli u posljednjih mjesec dana da se na nju itko iz vlasti pozvao?), onda će se sve svesti na skraćenje trajanja postupaka (otprilike 2030.), na digitalizaciju, opće fraze i gradnju Trga pravde.

Ovo s Trgom pravde kao glavnom reformom sudstva (U novim uredima suci će donositi kvalitetnije presude?) ući će, vjerojatno, i u prioritete financiranja u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti. Navodno, uvjet će biti da se paralelno s gradnjom sudskih palača provode stvarne reforme. Ako se pak ne budu provodile, za kaznu će besplatan EU novac za gradnju Trga pravde biti stopiran nakon prve ili druge faze.

Iz iskustva provođenja pravosudnih reformi u posljednjih četvrt stoljeća vrlo bi se lako moglo dogoditi da, ako ovi iz Bruxellesa budu nepopustljivi, uz nikad završenu Sveučilišnu bolnicu za nekoliko godina dobijemo i nedovršeni Trg pravde.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Ekonomalije