Banner
Sabor u petak o izmjeni Zakona o članarinama u turističkim zajednicama
Demografski plus najveći na Jadranu i sjeveru Hrvatske
Fuchs: Ne razmišlja se o zatvaranju škola i sveučilišta
Umro najstariji stanovnik Irana u dobi od 138 godina
Mogu li prva cjepiva protiv koronavirusa stvoriti imunitet krda? Stručnjaci dvoje
Istraživanje: Do 2050. 4 milijarde ljudi imat će prekomjernu tjelesnu težinu
Krajem listopada ovršeno 247 tisuća potrošača s dugom od 17,4 mlrd kn

  Ekonomalije

Miodrag Šajatović: Veledrogerije i ugostitelji otvorili sezonu rupa i zakrpa

  Miodrag Šajatović/Lider           24.10.2020.         382 pogleda
Miodrag Šajatović: Veledrogerije i ugostitelji otvorili sezonu rupa i zakrpa

Nekad su u rudnicima držali kanarince. Kad bi oni počeli malaksati, bio bi to znak da se u oknu počeo gomilati otrovni plin. Ono što su kanarinci nekad bili u rudarstvu, to su danas u hrvatskom gospodarstvu veledrogerije. Kad se udruga veledrogerija pobuni zbog neplaćenih računa za isporuke državnim bolnicama, to je siguran znak da je ekonomija u recesiji - piše Miodrag Šajatović u tjedniku Lider, kolumna Ekonomalije.

Bunt veledrogerija zbog neplaćanja računa još od srpnja i nagomilanog duga koji je dosegnuo pet milijardi kuna samo je jedna od napuklina koje se mogu očekivati sljedećih mjeseci. Počela je faza 'rupa i zakrpa'. Naivno je očekivati da recesija (koja se morala dogoditi, ali žestoko je produbljena posljedicama COVID-19) može proći bez žrtava. Pogođeni će u jednom trenutku početi izražavati nezadovoljstvo, a ako budu dovoljno brojni i glasni, ili nužno za koliko-toliko normalno funkcioniranje države, Vlada će tu rupu nekako pokušati bar zakamuflirati.

Nervozni premijer

Osim što su veledrogerije početkom tjedna, kao pokaznu vježbu i argument u pregovorima s Banskim dvorima, obustavile isporuku lijekova prezaduženim bolnicama, jedan sat štrajkali su i ugostitelji. Može se vjerovati da će pritisak veledrogeraša uroditi plodom i da će Vlada platiti bar dio duga. Taj je folklor već uigran. Jednako se tako pokazuje da je Plenkovićev kabinet, dokazano senzibilan na javne pritiske koji mogu naštetiti imidžu vlasti, odlučio smiriti i ugostitelje.

Novim paketom mjera kojim se Vlada obvezuje isplaćivati dio plaće u tvrtkama koje bilježe pad prometa veći od 40 posto stišavaju se najglasniji bundžije.

Dolazi vrijeme kad će biti gusto. Kad se najveći rezultat može postići sinergijskim djelovanjem dijela Vlade i dijela gospodarstva koji stvara najveću dodatnu vrijednost. Nažalost, premijer Andrej Plenković nepotrebno nastoji antagonizirati dijelove poslovne zajednice. Može se razumjeti da je nakon terorističkog napada na policajce koji čuvaju ulaz u Vladinu zgradu i zbog pogoršane epidemiološke situacije pod velim stresom i pritiskom. Ali krajnje je nekorektno izjaviti kako se dug veledrogerijama ne može platiti zato što je Vlada gospodarstvu za plaće dala sedam milijardi kuna. Ako ćemo baš pravo, novac EU proslijedila je za spas radnih mjesta zato što bi, da su ti isti zaposlenici realnog sektora završili na burzi, imala jednake troškove, ako ne i veće.

Velika je opasnost da premijer sav svoj kapacitet posveti samo održavanju kakve-takve stabilnosti i krpanja rupa ondje gdje se netko pobuni. Uz takve sumnje logično je zapitati se i jesu li nove mjere za spas radnih mjesta u gospodarstvu, tj. za sprečavanje slanja ljudi na burzu, tempirane baš uoči objave prijedloga državnog proračuna za 2021. Bit će veliko iznenađenje ako u tom dokumentu bude reducirana masa plaća koje se financiraju iz proračuna. Kad se zbog jednakih ili viših plaća u javnom sektoru 2021. netko pobuni, moguće je zamisliti premijera kako opet maše s tih sedam milijardi koliko je 'Vlada dala realnom sektoru'.

Pogoršana likvidnost

Kad je o bitnoj brizi za gospodarstvo riječ, vrlo je važno uočiti poruke poduzetnika i menadžera koje su prikupili u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. U njima se posebno ističu narušena likvidnost, manjak novougovorenih poslova i narudžbi te već uočljivo kašnjenje sirovina. To su krajnje ozbiljne stvari. Koje sâm biznis neće moći riješiti.

Ministarstvo financija bavi se krpanjem napuklina i rupa. Ministarstvo gospodarstva moralo bi uza svesrdnu premijerovu potporu početi tražiti odgovore na spomenute tri prijetnje. Zadatak je krajnje složen.

Uzmimo samo manjak novougovorenih poslova hrvatskih izvoznika. Recesija je diljem Europe. Narudžbe se smanjuju. U svakoj niši ima desetak ponuđača nekog poluproizvoda. Borba za preostale narudžbe sve je žešća. Ako proizvođač nekog dijela za finalni stroj iz jedne zemlje ima osmišljenu pomoć svoje vlade (smanjenje poreza i paraporeza, pritisci gospodarske diplomacije…), a naš igrač nema – tko će ostati u igri? Pametne državne intervencije šire se Europom i svijetom.

Treća je razina promišljanje o dugoročnim prilikama koje se nude. Jedna je takva jačanje dobavnih lanaca unutar EU. O tome kako iskoristiti okretanje velikih europskih proizvođača dobavljačima u susjedstvu iz Banskih dvora za sada ni riječi. Zakrpe na rupama nisu dovoljne.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Ekonomalije



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.