Banner
Večernji list: Hrvati po gorivo opet u BiH
Saborska oporba: Hrvatska nema jasnu strategiju protiv covida
Plenković: Cijena benzina ograničava se na 11,10, a dizela na 11 kuna
Bačić: HDZ nije ni zločinačka niti kriminalna organizacija
Plenković: Sanadera meni prišit neće nitko !
Jandroković: Nosim politički teret, ali ne i odgovornost za ono što nisam kriv
Raspudić: Koruptivni vuk HDZ-a ne mijenja ni ćud, ni dlaku

  Poljoprivreda

Na AGRIFISH Vijeću zatraženo produljenje i povećanje potpora poljoprivredi

  mps           13.10.2021.         164 pogleda
Na AGRIFISH Vijeću zatraženo produljenje i povećanje potpora poljoprivredi

Na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva zemalja članica Europske unije, održanom 11. i 12. listopada 2021. u Luksemburgu, Hrvatsku je predstavljao državni tajnik Tugomir Majdak te ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Zdravko Barać, uz članove Stalnog predstavništva RH pri EU. Na dnevnom redu bile su brojne i raznovrsne teme poput revizije tržišnih standarda EU, nove Strategije EU za šume, procesa usvajanja ZPP strateških planova, doprinosa poljoprivrede i šumarstva ispunjavanju klimatskih ciljeva EU za 2030. (Paket „Spremni za 55%“) te pregovora o ribolovnim mogućnostima za 2022. godinu u Baltičkom moru.

Pored navedenoga, pažnju ministara ovom prilikom posebno su zaokupili trenutni problemi u sektoru, posebice stočarstvu, prvenstveno uzrokovani poremećajima u odnosima ponude i potražnje zbog COVID pandemije, iznimno visokih cijena stočne hrane te nedavnog poskupljenja svih energenata. U tom kontekstu, hrvatska je delegacija od Europske komisije zatražila produljenje privremenog okvira za državne potpore do kraja 2022. godine, kao i povećanje iznosa pojedinačnih potpora.

Slijedom bilateralnog sastanka dvaju ministara poljoprivrede, održanog tijekom najveće svjetske izložbe lova i prirode „One With Nature“ 25. rujna u Budimpešti, Hrvatska je zajedno s Mađarskom pokrenula inicijativu za produljenje privremenog okvira za mjere državnih potpora, zbog trenutnih velikih tržišnih poremećaja u poljoprivredi. U svom zahtjevu ministri su zatražili produljenje ovih mjera do 31. prosinca 2022. godine uz proporcionalno povećanje iznosa pomoći u poljoprivredi i ribarstvu, što bi pružilo dodatnu sigurnost najugroženijim predstavnicima u sektoru. Prijedlog je podržalo 15 država članica, uključujući one najveće (Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska, Poljska ..), a povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski izvijestio je Vijeće da je o zahtjevu obavijestio nadležnu kolegicu, izvršnu potpredsjednicu EK Margrethe Vestager. Konačna odluka očekuje se u narednih mjesec dana.

U istom kontekstu, Hrvatska je podržala i inicijativu Belgije o potrebi pokretanja izvanrednih tržišnih mjera ZPP-a zbog problema u svinjogojstvu. Unatoč činjenici da je Vijeće gotovo jednoglasno zatražilo aktivaciju ovih mjera od strane EK, povjerenik je odbio prijedlog, smatrajući primjerenijima mjere restrukturiranja u sklopu Programa ruralnog razvoja, kao i okvir za državne potpore. Naglasio je ipak pritom da je EK svjesna kumulativnih problema koji su pogodili ovaj sektor te će nastaviti detaljno pratiti stanje i po potrebi adekvatno reagirati.

U okviru rasprave o procesu usvajanja ZPP strateških planova, države su redom kritizirale EK zbog uključivanja pravno neobvezujućih zahtjeva. Državni tajnik Majdak pritom je istaknuo: „Mi ne osporavamo niti jedan element postignutog dogovora, no obveza koju ima EK da procijeni doprinos i usklađenost strateških planova s ciljevima Zelenog plana ne smije se preliti na administracije država članica, a ni u kom slučaju ne smije utjecati na proces odobravanja i usvajanja tih planova.“

Drugi dan sastanka bio je usmjeren na teme vezane uz Zeleni plan EU. Hrvatska je pozdravila objavu nove Strategije EU za šume do 2030. godine te istaknula važnost specifičnosti šumskih ekosustava i dugogodišnju tradiciju gospodarenja šumama u RH. Pritom je izrazila rezervu zbog uvođenja novih pojmova poput „starih šuma“ prije nego se usvoji zajednička definicija, kao i zbog nepoznanica o provedbi Strategije i raspodjeli tereta između država članica.

Rasprava o paketu „Spremni za 55%“ vođena je na temelju dokumenta slovenskog predsjedništva, kojim se tražilo mišljenje o glavnim izazovima i prilikama za poljoprivredni i šumarski sektor u kontekstu doprinosa postizanju cilja smanjenja emisije stakleničkih plinova za 55% do 2030. Hrvatska je istaknula osnovnu potrebu osiguranja pravednosti u raspodjeli obaveza između država članica i između sektora, pri čemu treba uzeti u obzir specifičnosti pojedinih država i njihovih sektora. Naime, u proteklih 10 godina samo su 3 države članice, među kojima i Hrvatska, zabilježile značajno smanjenje emisija iz poljoprivrede.

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Poljoprivreda