Banner
Amsterdam planira zabraniti pušenje trave u centru grada
Obilne oborine na području više županija
Grbin: ZOR se sveo na ideološki stav gdje treba provoditi nedjelju ujutro
Plenković: Hrvatsku svi gledaju kao nogometnog giganta
Grbin: Plenkovićeva godina isporuke je pomalo kićenje tuđim perjem
U Hrvatskoj 250.000 ovisnika o alkoholu; među prvih pet u EU po konzumaciji
Hrvatska: 373 nova slučaja koronavirusa

  Zdravlje

Povećati odgovornost za sebe i druge

  zj           08.01.2023.         915 pogleda
Povećati odgovornost za sebe i druge

Početkom nove godine Crveni križ Slatina odradio je dvije edukacije Pružanja prve pomoći i samopregleda dojki kao dijela projekta grada Slatine DOŽIVJETI STOTU. Prva je održana za 28 djelatnica Crvenog križa Slatina (iz projekta ZAŽELI faza III.), a druga za 40 djelatnica OŠ Eugena Kumičića iz Slatine. U obje edukacije 2. i 5. siječnja edukator je bio djelatnik Hitne medicinske službe VPŽ, mag. sestrinstva Marko Vlajnić. Planirajući ovaj projekt nisu nam bile jasne sve njegove posljedice, a koje su isplivale tijekom ovih 13 edukacija.

Prva je odgovornost za sebe i svoje zdravlje koja je kroz nagovore za samopregled dojki prilično osviještena ženskoj populaciji u Slatini. Iako većina žena iznad 40-te godine kaže da prolazi godišnje preglede mamografije ili ultrazvuka, ipak palpaciju svojih dojki ne obavlja kod kuće jedanput mjesečno. A tako je malo potrebno da se sve ne zakomplicira i krene nizbrdo.

Druga je odgovornost za druge koji često mogu biti i naši bližnji, a ne neki daleki, nepoznati ljudi. To su smrtne ili dugotrajne teške posljedice nakon srčanog udara ili drugih razloga zastoja rada srca. Ove godine uoči Svjetskog dana srca Zaklada Hrvatska kuća srca i Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavili su prve preliminarne podatke prema kojim je u Republici Hrvatskoj 2021. godine umrlo 22.958 osoba od kardiovaskularnih bolesti, odnosno 36,6 posto od ukupno umrlih. Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 12,4 posto (7.773) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 8 posto (5.011) u ukupnom mortalitetu. U usporedbi sa zemljama Europske unije, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 572,8/100.000 spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka EU zemalja.

Razlog tomu je veoma mali postotak hrvatskog stanovništva koji je educiran pružiti prvu pomoć reanimacijom (osnovno održavanje života - BLS), a kamoli AVD-om (automatskim vanjskim defibrilatorom). Zbog needuciranosti veoma malo ljudi usudi se preuzeti odgovornost koristiti pravi AVD kojeg u našem gradu ima svega 3 komada i malo tko zna gdje se nalaze. Svaka dodatna minuta ne pružanja reanimacije nakon srčanog udara, bilo ručno bilo uređajem povećava šansu za smrtnost ili trajne zdravstvene posljedice.

Kroz održane edukcije prošlo je do sada oko 440 uglavnom žena. Nama kao organizatorima porasla je svijest da se s oba dovoljno neosviještena zdravstvena problema mora početi puno intenzivnije i stručnije raditi u cijeloj državi i zahvatiti što veći postotak građana. Hoćemo li u tome naći podršku šire zajednice kroz nove projekte ili sufinanciranje prevencije?

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Zdravlje