Počinje prikupljanje potpisa liječnika za povlačenje suglasnosti za prekovremeni rad
DHMZ: Djelomice sunčano uz porast naoblake
HAK: Na mostovima i nadvožnjacima moguća poledica
Ribić: Ne očekujem da će Vlada posegnuti za zabranom štrajka
Peović: Hrvatskoj su potrebne korjenite promjene
Sladoljev (Most): Zakon o navijačima je licemjeran i kontradiktoran
Ministarstvo pravosuđa kreće s energetskom obnovom zgrade Općinskog suda u Virovitici

  Virovitička povjestica

Povijest Mikleuša

  Vlatko Smiljanić           08.04.2013.         5146 pogleda
Povijest Mikleuša

Mikleuš se prvi put spominje 1334. kada je pripadao sinovima lokalnoga plemića Jurja kao mjesto gdje se nalazi crkva ecclesia sancti Nicolau arhiđakonatu Vaška. Smatra se da je mjesto dobilo naziv prema patronu crkve. U 16. stoljeću Juraj Butorac za današnji Mikleuš spominje naziv Zenth Myklos, dok karte toga doba pišu  S. Nicolo, S. Niclos, S. Nicole ili S. Nicolaus. Osim ovih službenih, zapisanih podataka, postoji i legenda da Mikleuš je mađarizirani izvadak iz imena Nikole Šubića Zrinskog (Miklós, mađ. Nikola), jer je, prema tom podatku, tamo je postojala obrambena linija protiv Osmanlija.

Hrvatski povjesničar Tadija Smičiklas u svojim tekstovima je spominjao kaštel koji se nalazio u Mikleušu prije dolaska Osmanija u kojemu su stanovali stari Ugri Gauri. Godine 1537. Osmanlije ulaze u tvrđavu i nakon njihova dolaska toliko su ju uništili da se više nije obnavljala.

Prema karti dr. Čankija, Mikleuš je u XV. stoljeću bio varoš i pripadao je orahovačkom vlastelinstvu. Jedni od prvih vlastelina toga područja bili su Gorjanski. U isto vrijeme kada i Slatina i Orahovica, Mikleuš je 1542. ušao unutar granica Osmanskoga Carstva pod Murad-begom.

Poslije odlaska Osmanlija ovim su krajem prohujali vjetrovi migracija Nijemaca, Vlaha, Hrvata i drugih naroda. Car Karlo VI., otac Marije Terezije, 1722. darovao je posjed Mikeluš generalu grofu Casparu de Cordua et Alagou. Osam godina kasnije posjed je prodan Pejačevićima, a dvadeset godina kasnije Mihalovićima. Oni se spominju kao vlasnici imanja u u XIX.st. iako katastarske karte bilježe kao vlasnika određenih područja u Mikleušu i Schaumburg Lippea. Početkom XX. st.vlasnikom je postao grof Drašković, a na kraju Kohek i Rupčić.

Prema podacima iz XIX. stoljeća velikaška obitelj Schaumburg-Lippe imala je u Podravini čak 77 450 hektara posjeda. Najveći su majuri bili u Koriji, Antunovcu, Rogovcu, Miholcu, Senkovcu, Slatini, Bukovici i Mikleušu.

Prizemna kurija i majur građena je na prijelazu iz XIX. u XX. st. sa prostranim perivojem.

Godine 1857. u Mikleušu je osnovana pučka škola. Poslije 1955. nastava se održavala u mjesnoj kuriji.

IZVORI

- Obad Šćitaroci, Bojanić Obad: Dvorci i perivoji u Slavoniji, Zagreb, 1998.
-  Virovitički zbornik, Virovitica, 1984.

VIDEO: Dvorac u Mikeušu 1994., Mikeluš - pogled iz zraka

 

~ 2013. - DRUGA GODINA VIROVITIČKE POVJESTICE ~

...više od 40 eseja i reportaža o povijesti našega zavičaja...

KOMENTIRAJTE I IZABERITE TEMU

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Virovitička povjestica



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.