Banner
HAK: Kolnici mokri
DHMZ: Oblačno, povremeno s kišom
Za dva vanjska člana Vijeća za provedbu Kodeksa ponašanja 24 prijave
U Hrvatsku stiglo novo cjepivo protiv dominantnog omikrona
Na Zeljarijadi u Vidovcu predstavljena rekordna mega sarma dugačka 1.501 metar
DHMZ: Narančasto upozorenje na količinu kiše te jake udare vjetra
Nekoliko stotina mladih liječnika zatražilo hitnu reformu zdravstva

  Kazalište Virovitica

Premalo tijesta za kolač

  Olga Vujović           29.03.2022.         3059 pogleda
Premalo tijesta za kolač

Njegovanje književne baštine igra važnu ulogu u spoznavanju vlastite prošlosti pri čemu je kazalište od izuzetne pomoći i važnosti. Česti predlošci za dječje predstave su pripovijetke iz knjige „Priče iz davnine“ Ivane Brlić Mažuranić (1874.-1938.), ali je to obično neka od osam priča iz drugog, proširenog izdanja spomenute zbirke (1926.), zbog čega se zanemaruju autoričine basne i bajke. Ipak, dogodi se po neki iskorak kao u slučaju predstave „Zlatna utvica“ prema priči „Zašto se rodila bijedna Lera i njezino siroče“ („Basne i bajke“, 1943.) u obradi Tatjane Šuput Raponja i režiji Roberta Raponje te koprodukciji Kazališta lutaka Zadar, Teatra Fort Forno i Kazališta Virovitica (Kazalište Virovitica, 26.3.2022.).

Pripovjedačica (Blanka Bart) u kuhinji (vizualni identitet Breza Žižović) mijesi tijesto i priča djeci (Monika Lanšćak i Goran Vučko) o naselju u močvarnoj ravnici punoj komaraca (očito oznaka nezdravog podneblja) gdje u zemunicama živi „osrednja čeljad: ni najbolja, ni najgora; najviše ih ipak bilo ogovorljivih i nikakvih“ , a među njima siromašna Lera i njezina kći Jasenka. Kada je usred nekog slavlja bogati (očito poglavar sela) Targan ustvrdio da zna zašto su se svi oni rodili no: „Al u što li se rodila ona jadna Lera i kukavno sirotče njezino?“ , tužna se Lera sa svojom Jasenkom uputila Sitivratu (koji daje živote na zemlji) da sazna razlog svojeg rođenja.

Na putu naiđoše na utvicu (patku) i mala Jasenka zaključuje da se rodila kako bi brinula za utvicu. Leri se to učinilo slabim razlogom, ali daljnjim razvojem priče, ona postupno spoznaje da sve ima svoje razloge. Dirljiva je Lerina smrt, jer umire kada se uvjerila da je Jasenka zbrinuta i da uz nju utrenikom korača netko siguran i jak („Nije sama! Ne trebam joj!“). Naime, u međuvremenu je do Lere i Jasenke došao Halko, Targanov sin u potrazi za svojim ocem, pa su Halko i Jasenka, predvođeni utvicom, krenuli Sitivratu jer on jedini zna gdje je Targan (ovaj je začaran zapeo u močvari).

Brlić-Mažuranić je bila brižna majka i u svojim se pričama često pozivala na taj osjećaj, tako da u ovoj priči, osim bliskost između majke i kćeri, nalazimo pažljivog sina (iako otac nije besprijekoran, ipak je otac). Izbavivši Targana iz močvare, Sitivrat Jasenki i Halku savjetuje da na proplanku sagrade naselje - daleko od močvare i komaraca - u koje su se pomalo počeli doseljavati ljudi iz zemunica.

U priči se opisuju čudni događaji (utvičine promjene, Targanovi događaji u močvari, mravlji poslenici, susret djece sa Sitivratom) uobičajeni za bajke, ali su uključeni i realistični prikazi međuljudskih odnosa kao što su bliskost između roditelja i djece ili antagonizam između siromašnih i bogatih, blagih i opakih. Budući da autorica koristi neke starinske, danas već zaboravljene izraze, priče odišu posebnim šarmom ali takav jezik suvremenom gledatelju pričinjava poteškoće (posebno onim najmanjima) pa me čudi da arhaizmi u izvedbi nisu objašnjeni.

 

Iako je ideja s tijestom simpatična, nije sprovedena dosljedno: niti ilustrira priču, niti je jasno zašto se što čini, niti vodi nekoj konačnici – na kraju ni kruha ni kolača. Osim toga, zbog visine i smještaja „stola“ oblikovanje tijesta nije vidljivo niti odraslima, a kamoli mališanima. Po neki zgodan efekt s brašnom ili zelenkastom rasvjetom (Domagoj Garaj) nisu opravdanje za primjenu tijesta bez obzira na povremeno oblikovanje likova (vidi predstavu „Sunce djever i Neva Nevičica“ zagrebačkog kazališta Mala scena).

Troje je glumaca bilo odlično: Bart je uvjerljivo pripovijedala, Lanšćak se vješto preobražavala, a Vučko je napravio izvrsnu glumačku minijaturu.

Odabir manje poznate priče bila je odlična ideja, pa je šteta da izvedba nije osmišljena na maštovitiji način.

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Kazalište Virovitica