Capak: Zaraženo 17 djece do devet godina, ukupno 41 mlađi od 20
Vrdoljak: Vladin paket gospodarskih mjera u četvrtak
Agencija za elektroničke medije okupila radijske spotove za borbu protiv epidemije
Sindikat i Matica umirovljenika traže dostavu mirovina poštom
Nedostatak osnovne zaštitne opreme u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
Zavod Andrija Štampar uveo drive in dijagnostiku koronavirus
SDP predlaže jednogodišnji moratorij na otplatu kredita

  Priroda društva

Primanje vijesti u stanju koncentracije i dekoncentracije

  Davor Suhan/Moja Rijeka           19.10.2012.         1034 pogleda
Primanje vijesti u stanju koncentracije i dekoncentracije

Nobelova nagrada za mir dodijeljena je ove godine Europskoj uniji - za doprinos u promicanju mira na kontinentu. "EU i njezini prethodnici doprinose već šest desetljeća promidžbi mira, pomirenja, demokracije i ljudskih prava u Europi" - reći će prilikom obrazloženja odluke o dodjeli nagrade tajnik Vijeća Europe Thorbjoern Jagland, zaključivši pri tome da bi ova odluka mogla izazvati mnoge kontroverze te pobuditi mnoge rasprave za koje se - kako i sam kaže - nada da će ih biti.

Nije trajalo dugo da se ovo proročanstvo i obistini. Već prve vijesti koje su o ovom događaju obišle svijet izazvale su niz veoma žustrih polemika. Zašto?

Poznavajući prilike u hrvatskim školama, slutim da bi ovo pitanje moglo biti postavljeno i na satu etike pa rekoh - hajde da učenicima olakšamo pronalaženje odgovora.

Čemu dakle takav otpor? Zašto nitko, čak niti u Hrvatskoj (osim Vesne Pusić), nije pretjerano oduševljen izborom ovogodišnjeg dobitnika?

Temeljitom analizom vanjske i unutarnje politike koju je Europska unija, kao i zemlje članice, provodila u tih posljednjih 60 godina, dolazim do zaključka da je najvjerojatniji uzrok tome u totalnoj dekoncentraciji publike  za vrijeme čitanja i slušanja vijesti, prilikom čega je došlo do kolektivnog  previda o granicama teritorijalnog opsega mirovno-demokratskog područja koji je pokriven nagradom.

Obrazloženje:

Koncentriranom pažnjom na puni sadržaj službenog teksta otkrivamo detalj koji je mnogima (osim Vesni Pusić)  očito promakao: Naime, u službenom obrazloženju dodjele ovog iznimnog priznanja europskoj mirovnoj politici, izričito se navodi da je riječ o naporima za promicanje mira, demokracije i ljudskih prava U EUROPI, što znači da se agresija zemalja članica Europske unije na Irak, kao i njihov izniman doprinos u  libanonizaciji arapskih zemalja ne može uzeti kao otegotna okolnost koja bi dovela u pitanje kredibilitet ove odluke, jer se radi o teritoriju izvan Starog kontinenta.

To je onako neki moj osobni pogleda na stanje stvari, gdje smušenost čitalačke i slušalačke javnosti vidim kao temeljni uzrok ovako masovnom protestu. Kada se cijeli službeni tekst obrazloženja o dodjeli nagrade pročita polako (sa jasnim uočavanjem relevantnih riječi), onda sve u trenu sjeda na svoje mjesto, tim prije što je odluka o dobitniku donijeta prije ulaska bratskih republika i pokrajina bivše SFRJ u EU pa se naš doprinos promicanju mira i demokracije u Europi ne uzima za nikakvo zlo, a onim izvaneuropskim operacijama davali smo samo političku potporu sa kopna obzirom da su nam migovi bili u kvaru.

No, da ne ispadne kako je samo etika važan predmet, evo i nekoliko korisnih informacija za razmišljanje na satu matematike jer, kako znamo, promicanje mira, širenje demokracije i zaštita ljudskih prava može se izraziti i matematički.

Za tu priliku prikazat ćemo jedan kratki izvod  iz povijesne arhive interkontinentalnih mirovnih računa iz kojega se jasno vidi zašto je časni sud za dodjelu Nobelove nagrade ograničio mirovne napore EU samo za prostor Europe.

Metodom namjernog odabira izabiremo upravo završni račun napravljen u Iraku od  2003. do 2010. Iz dužeg popisa uredno dokumentiranih stavki izdvajamo:

-          zdravstvena slika Iračkog stanovništva pala na razinu koja je vladala 1950. godine

-          pothranjenost među djecom porasla sa 19% na 28%

-          60 do 70% djece boluje od psihičkih problema

-          70% stanovništva izgubilo pristup pitkoj vodi

-          četiri milijuna Iračana napustilo je Irak kao izbjeglice

-          preko dva milijuna ljudi raseljeno unutar Iraka

-          od ukupnog broja poginulih  80% su civili

-          Ukupna cijena do završetka mirovne operacije (koja još uvijek traje) kreće se u nekim procjenama od 3 do 5 trilijuna dolara (za usporedbu Drugi svjetski rat je - prilagođeno inflaciji - koštao 5 trilijuna dolara ).

Račun je potpisan od strane neovisnih analitičara, a ide na teret 16 država članica Europske unije u savezu sa 23 koalicijska partnera, na čelu sa Sjedinjenim američkim državama (ako sam dobro uspio izbrojiti).

Troškove ostalih izvaneuropskih mirovnih računa napravljenih po svijetu nema smisla iznositi, pametnim učenicima je dovoljno znati i ovo što smo naveli pa da im odmah sve bude jasno.

Neki poseban zaključak vjerujem nije potrebno iznositi, ali obzirom da Nobelova komisija u posljednje vrijeme očito ima velikih problema oko izbora nositelja nagrade u ovoj kategoriji, uzimam si za pravo da za slijedeću godinu predložim svog kandidata.

Dakle, moj prijedlog u to ime glasi:  Međunarodni pokret Marijini obroci,  a samim učenicima predlažem da se puno ne sekiraju oko ovogodišnjeg izbora nego da se radije priključe ovom iznimno vrijednom humanitarnom projektu.

Ukratko: Marijini obroci međunarodni su pokret za uspostavljanje projekata prehrane u školama u zajednicama u kojima siromaštvo i glad sprečavaju djecu da steknu obrazovanje. Marijini obroci osiguravaju svakodnevne obroke u školama za više od 600 000 djece u Africi, Latinskoj Americi i Istočnoj Europi.

Društvene mreže u ovom dijelu posla također odrađuju svoj veliki zadatak, a ono što bih od svih informacija htio izdvojiti jeste podatak koji će zasigurno navesti mnoge da daju svoj prilog: Cijena Marijinih obroka po jednom djetetu za jednu školsku godinu iznosi svega 94 kune. 

Zato ovim putem upućujem javnu zamolbu i našoj ministrici Vesni Pusić da vijest o postojanju ovog pokreta prenese i članovima Europskog parlamenta  te osobno tajniku Vijeća Europe gospodinu Thorbjoernu Jaglandu, kako bi ubuduće svi oni koji u ime općeg dobra planete Zemlje ulažu u hranu i obrazovanje imali prednost u odnosu na kandidate koji ulažu u "humanitarno naoružanje".

Prepoznavanje pravih zasluga stvar je zdravog rasuđivanja. Principi ljudskih vrijednosti uvijek ostaju isti, ali u procjeni izbora dobitnika nagrade za mir treba imati osjećaj za nijanse.

Kolumna Priroda društva Davora Suhana s portala Moja Rijeka

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.

Mikeš09
20.10.2012. 23:58
Koje nebuloze pa nije mir europi donijela europa nego NATO i amerikanci...licemjernih li ljudi...da je bilo po europi nikad mira nebi bilo na balkanu...fuj...


Još iz kategorije Priroda društva



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.