Primorac: U 2023. zaplijenjeno 70 tona duhana i 1100 kilograma droge
Uskoro bi moglo početi punjenje dijela Trakošćanskog jezera
Počeli radovi na gradnji vukovarske obilaznice
Šesnaest hrvatskih LGBTIQ+ organizacija ogradilo se od objave Zagreb Pridea
Bjelovarsko kazalište dobiva profesionalnu predstavu Čaruga
U veljači izdano 3,8 posto manje građevinskih dozvola nego lani
Dječja bolnica u Klaićevoj dobila novi MR uređaj, vrijedan gotovo dva milijuna eura

  Znanost

Prvo hrvatsko 'dijete iz epruvete' slavi 40. rođendan

  Hina           18.09.2023.         1765 pogleda
Prvo hrvatsko 'dijete iz epruvete' slavi 40. rođendan

Veriga, prvo dijete začeto izvantjelesnom oplodnjom u Petrovoj bolnici u Zagrebu, idući će mjesec napuniti 40 godina, a od tada do danas u Hrvatskoj je medicinski potpomognutom oplodnjom rođeno oko 40.000 djece. Svake se godine u Hrvatskoj rodi gotovo sto prvih razreda zahvaljujući medicinski potpomognutoj oplodnji, istaknula je  voditeljica Odjela za medicinski potpomognutu oplodnju u klinici u Petrovoj Dinka Pavičić Baldani  na konferenciji za novinare prigodom održavanja ginekološkog kongresa u Opatiji.  Veriga je rođen 23. listopada 1983. kao prvo dijete u Hrvatskoj i sedmo u svijetu nakon zahvata medicinski potpomognute oplodnje. Zahvat je izveden u Petrovoj bolnici u Zagrebu, samo pet godina nakon što je u svijetu "prvo dijete iz epruvete" rođeno u Velikoj Britaniji.

Izvantjelesna oplodnja danas se izvodi u 15 centara u Hrvatskoj, na taj se način rađa između 1800 i 1900 djece godišnje što je oko pet posto ukupnog nataliteta u Hrvatskoj.  Praktički nema razreda u kojemu barem jedno dijete nije rođeno uz pomoć medicine, istaknuto je na konferenciji za medije na kojoj je uz, dr. Pavičić Baldani, sudjelovao i  Velimir Šimunić, pionir medicinski potpomognute oplodnje u Hrvatskoj. Jedna od ključnih tema kongresa bila je neplodnost, jer se računa  da svaki 6. par u svijetu i u Hrvatskoj ima problema s neplodnošću. Hrvatska  se već gotovo 30 godina ubraja u nisko natalitetne zemlje a stopa nataliteta kontinuirano nam pada. "Pedesetih godina prošloga stoljeća žene su prosječno u Hrvatskoj rađale 2,4 djeteta u fertilnoj dobi, danas je to samo 1,4 djeteta",  istaknuo je  dr. Šimunić, koji je vodio postupak tjelesne oplodnje, trudnoću i porod Roberta Verige prije 40 godina u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj.

Stigmatizacija neplodnih parova

Uzroke rastuće neplodnosti u Hrvatskoj Šimunić vidi u odgađanju rađanja kod žena, ali i u rastućoj muškoj neplodnosti koja je postala dominantna i na koju otpada 53 do 55 posto svih uzroka neplodnosti u Hrvatskoj. Pretpostavlja se da ju uzrokuju nezdrave životne navike, loša prehrana, stres i utjecaji iz  okoline, poput zračenje, raznih kemikalija i estrogena u prehrani i sl.  Prema podacima Hrvatskog registra Ministarstva zdravstva koji prati ishode i rezultate medicinski pomognute oplodnje od 2011. do 2020 godine u Hrvatskoj je rođeno 13.641 dijete metodom in vitro fertilitizacije.

Dr. Pavičić Baldani upozorila je na socijalnu stigmatizaciju neplodnosti koja je još uvijek prisutna u Europi jer se procjenjuje da 63 posto europskih neplodnih parova živi u okruženju socijalnog odbacivanja. "To je još uvijek tabu tema", kaže Pavičič Baldani te navodi da je u Italiji  socijalno odbačeno čak 74 posto neplodnih parova. Nakon Italije, slijede Belgija i Švicarska, gdje se s tabuima suočava 66 posto takvih parova. Visokih 60 posto imaju i Švedska, Njemačka, a slijede Irska, Francuska, Norveška i UK. U Hrvatskoj također postoje tabui i parovi često kriju od okoline postupak poptpomognute oplodnje. "Tabuizacija ove teme krajnje je neprimjerena i neetična jer se oko pet posto djece rađa ovim programom danas u Hrvatskoj", istaknula je Pavičić Bakldani.

Hrvatska iznad europskog prosjeka

Dr. Šimunić napominje da vrlo često djeca niti ne znaju da su začeta na ovaj način, te da okolina, a posebno ruralne sredine, ne vole to isticati.  U Hrvatskoj HZZO čini puno za neplodne parove te su im omogućena, na teret zdravstvenog osiguranja, dva postupka potpomognute oplodnje u prirodnom ciklusu te četiri u stimuliranom, do navršene 42. godine života žene.  Šimunić i Pavičić Baldani istaknuli su da Hrvatska ima jedan od najboljih uvjeta liječenja neplodnosti ne samo u Europi nego u svijetu, gdje pacijenti većinom plaćaju postupke MPO-a iz svoga džepa.

Istaknuli su i da je uspješnost provođenja postupaka danas između 50 i 60 posto u Hrvatskoj kod žena do 35. godine života, što je iznad europskog prosjeka, no unatoč tome, u medijima se nerijetko piše da hrvatski parovi moraju ići na liječenje neplodnosti u inozemstvo. "To je apsolutno netočno, u odnosu na druge europske zemlje, imamo iznimno dobre pokazatelje, zakonski okvir i izdašno financiranje države", istaknula je Pavičič Baldani.

Šimunić je s konferencije pozvao žene u Hravtskoj da se ranije odluče na rađanje jer im nakon 22. godine opada plodnost. "Toga moraju biti svjesni parovi koji se odlučuju na rađanje djece nakon 30. godine", poručio je s konferencije za medije, održane u sklopu 14. Hrvatskog kongresa o ginekološkoj endokrinologiji, humanoj reprodukciji i menopauzi te 7. Kongresa Društva hrvatskih kliničkih embriologa, koji je od 14. do 16. rujna održan u Opatiji.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Znanost