U središnjici SDP-a na Iblerovu trgu održana je konferencija za medije na kojoj je Klub zastupnika SDP-a predstavio paket od devet zakonskih izmjena usmjerenih na sprječavanje i sustavno suzbijanje međuvršnjačkog i maloljetničkog nasilja. O prijedlozima su govorile saborske zastupnice Sabina Glasovac, Tanja Sokolić i Marija Lugarić.
Sabina Glasovac upozorila je na zabrinjavajući porast nasilja među djecom i mladima, osobito među osnovnoškolcima, istaknuvši da nasilje postaje sve okrutnije, prisutnije i s težim posljedicama za djecu i društvo u cjelini. Pozvala se na podatke Ministarstva unutarnjih poslova prema kojima je u 2024. godini zabilježen porast kaznenih djela čiji su počinitelji maloljetnici od 19,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, kao i na podatak da se broj slučajeva maloljetničkog nasilja povećao s pet na sedam dnevno.
Glasovac je naglasila kako više od polovice djece ne prijavljuje nasilje zbog straha, stigme i nepovjerenja u sustav, koji je, kako je rekla, spor, rascjepkan i opterećen zakonskim prazninama. „Maloljetničko nasilje nije izolirani incident, nego ozbiljan društveni i politički problem koji traži brzu, odlučnu i sustavnu reakciju“, poručila je, dodavši da sigurnost djece mora biti tema društvenog i političkog konsenzusa, a ne dnevne politike.
Podsjetila je da je SDP 30. studenoga u Hrvatskom saboru organizirao okrugli stol s tridesetak stručnjaka iz područja obrazovanja, socijalne skrbi i policije, na temelju kojeg je izrađen paket od devet zakonskih izmjena. Cilj je, istaknula je, uspostava učinkovitog sustava prevencije, rane intervencije i jasne institucionalne odgovornosti.
Detalje zakonskih prijedloga predstavila je Tanja Sokolić, istaknuvši da je riječ o izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju, Zakona o policiji, Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, Zakona o sudovima za mladež, Zakona o izvršavanju sankcija izrečenih maloljetnicima, Kaznenog zakona, Prekršajnog zakona, Zakona o socijalnoj skrbi i Obiteljskog zakona.
Sokolić je naglasila da je paket usmjeren na bržu zaštitu žrtve, sprječavanje ponavljanja nasilja i uvođenje nulte tolerancije prema nasilju. Zakonske izmjene, kako je pojasnila, uvode jasne rokove i brzu reakciju institucija. Ravnatelji škola dobivaju obvezu i ovlast razdvajanja žrtve i počinitelja u roku od 12 sati, uz mogućnost privremenog udaljenja učenika do 15 dana, pri čemu žalba ne odgađa zaštitnu mjeru. Policija dobiva ovlast izricanja hitnih mjera na licu mjesta, sudovi kraće rokove za odlučivanje, a sustav socijalne skrbi obvezu procjene rizika u roku od 24 sata.
Drugi važan segment odnosi se na zakonski propisanu koordinaciju i razmjenu podataka među institucijama. Uvodi se model „jedan slučaj – jedan plan“, koordinator slučaja te obveza pravovremenog informiranja žrtve, uključujući obavijest najmanje sedam dana prije povratka počinitelja u zajednicu.
Treći dio paketa odnosi se na jačanje odgovornosti roditelja i obvezne programe za djecu i roditelje. Sokolić je naglasila da se ovim prijedlozima ne spušta dobna granica kaznene odgovornosti, već se zatvaraju postojeće zakonske rupe. Predviđene su novčane kazne za roditelje zbog propusta u nadzoru, obvezni programi savjetovanja i edukacije te strože mjere u slučaju ponavljanja nasilja ili nesuradnje roditelja. Za teške i trajne oblike zanemarivanja nadzora predviđena je i kaznena odgovornost.
Zaključila je da paket zakona donosi jasne rokove, odgovorne osobe i sankcije za nepostupanje, za razliku od postojećih protokola koji se često zanemaruju, te poručila da je sada na Vladi da odluči hoće li podržati hitnu zaštitu žrtava ili zadržavanje postojećeg stanja.
Marija Lugarić istaknula je kako su dosadašnje reakcije institucija pokazale da problem nije u pojedinačnom postupanju, već u samim propisima. Naglasila je potrebu za sveobuhvatnim rješenjima koja uključuju obitelj, školu, institucije i lokalnu zajednicu, ali i za dugoročnim razvojem povjerenja i empatije u društvu.
Posebno je naglasila važnost stavljanja žrtve u središte sustava, umjesto da ostaje pasivni objekt institucionalnih procedura, kao i jačanje roditeljske odgovornosti, osobito u slučajevima nesuradnje i opstrukcije postupaka. Upozorila je i na potrebu reforme pedagoških mjera u školama te jačanja preventivnih programa, uključujući osnaživanje promatrača nasilja da nasilje prijavljuju, a ne snimaju i dijele na društvenim mrežama.
„Ovo je naša ponuda zakonskih izmjena i apel za društveni konsenzus oko njih. Problem postoji, eskalira i moramo ga rješavati drugačije nego dosad“, poručila je Lugarić, zaključivši da djeca i društvo u cjelini zaslužuju živjeti u sigurnijem okruženju bez nasilja.
