Ključni problem nije u inovacijama i nadogradnji, već u tome što izbjegavamo ozbiljan razgovor o osnovnoj proizvodnji i održivoj poljoprivredi, vraćajući se na populističke mjere umjesto da se fokusiramo na stvarnu proizvodnju koja nam nedostaje, istaknuto je na panelu "Stočarstvo ni na nebu ni na zemlji" održanog u sklopu konferencije AgroRocks 2024, održane u Osijeku - izvještava Nikola Kučar za portal Agroklub.
Na panelu su sudjelovali Mladen Kušeković, direktor tvrtke Natura Beef, Mato Mrkalj, agro-konzultant te dr. sc. Drago Solić, načelnik Sektora za uzgoj, testiranje i genetsko vrednovanje u HAPIH-u, dok je raspravu moderirao Martin Vuković iz HRT-a.
Na početku rasprave upozoreno je da je sektor mlijeka u posljednjih 15 godina doživio katastrofu i praktički nestao u Hrvatskoj, a sličan trend prisutan je i u Europi jer su neki proizvođači prešli na mesno govedarstvo. "Neprestano raspravljamo o stvarima koje svi znamo. Svima je jasno kakav je slobodni pad poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, a oni koji bi mogli naučiti iz naših primjera više nisu u prvom planu, otišli su nakon otvaranja konferencije“, rekao je Mladen Kušeković, poručivši da je "šteta što nisu iskoristili ovakav skup da doznaju nešto više".
Mladen Kušeković/foto Krume Ivanovski
Upozorio je na novu prijetnju stočarima, koja je se upravo odvija na europskom i nacionalnom nivou. Radi se o regulativi EU koja će izazvati financijsku štetu potrošačima, te dodatno umanjiti stočarsku proizvodnju.
Nova uredba, novi udarac za stočare
Uredba Europskog parlamenta o proizvodima koji nisu povezani s krčenjem šuma donesena je u svibnju prošle godine, a predstavlja izazov za potrošače i potencijalno za proizvođače u kontekstu konkurentnosti, pojasnio je moderator. "Europa je jedan od glavnih uzročnika krčenja šuma u Južnoj Americi, a kad je postala svjesna te situacije, odlučila je poduzeti mjere kako bi se to spriječilo", objasnio je Solić razlog donošenja uredbe.
Ona ima za cilj zabraniti ulazak u EU govedine, soje, kakaa, kave, gume i drveta iz onih područja gdje je šuma postojala do 2020. godine, a koja su nakon toga iskrčena i pretvorena u poljoprivredno zemljište. Takvi proizvodi neće moći ući na tržište Europske unije, a svi ostali će morati imati certifikat da nisu proizvedeni na području gdje je nekoć bila šuma. "Velike potrošače poput Kine ova uredba neće previše zabrinjavati; oni će i dalje uvoziti hranu s tih područja, dok će Europa plaćati više za te iste proizvode, rekao je Drago Solić te naglasio da treba razmotriti njen potencijalni utjecaj kao generator nove inflacije u EU.
Drago Solić/ foto Krume Ivanovski
Napomenuo je da je provedba uredbe odgođena za godinu dana, pa Hrvatska ima toliko vremena da se za nju pripremi. Istaknuo je soju kao značajni proizvod koji onda utječe i na cijenu animalnih proizvoda "što će sigurno predstavljati dodatni udarac stočarskoj proizvodnji i smanjiti je", kazao je Solić.
Kušeković je predložio da se cijela Hrvatska proglasi zonom bez iskrčene šume na poljoprivrednim zemljištima; srećom, dodao je, odluka je odgođena za godinu dana jer nitko u Europi nije spreman za nju. Veliki problem će imati svinjogojci i peradari, koji koriste dosta soje, utvrdio je Kušeković, te jasno ukazao da bi ta uredba mogla i "pozitivno utjecati na otvaranje mesne industrije prema domaćem govedarskom sektoru".
Sustav potpora smanjuje stočarsku proizvodnju
U nastavku rasprave panelisti su komentirali pad stočarske proizvodnje. Analiza stočarskog sektora pokazala je da 80 posto hrvatskih farmi ima manje od sto krava, uz značajan razmak između farmi s pet i onih sa sto krava. Među njima nalaze se i mali proizvođači s pet krava i veći s 95 krava, koji se ne mogu smatrati istim tipom proizvođača. "Kada proučimo strateški plan EU i planirane budžete za sljedeći period, jasno je da se naglašava razlika između profesionalnih i amaterskih farmera. Amaterski farmeri mogu imati od dvije do pet krava, ali se ne smatraju farmerima u službenom smislu pred EU ili projektima financiranja proizvodnje", istaknuo je Mato Mrkalj.
Mato Mrkalj/foto Krume Ivanovski
Da biste se mogli kandidirati za sredstva u strateškim investicijama, dodaje Mrkalj, morate biti profesionalac s registriranim gospodarstvom, obrtom ili društvom s ograničenom odgovornošću, te imati osnovni prihod kao zaposlenik u tom subjektu.
