Banner
Izložba posvećena Milku Kelemenu u Etnografskom muzeju
DHMZ: Pretežno oblačno s kišom, lokalno obilnom
Plenković o zelenim putovnicama: Mislim da bi sve moglo biti gotovo do ljeta
U utorak i srijedu zatvoren željeznički prijelaz u Ulici Svetog Jurja u Podgorju
Milanović: Zlata Đurđević je moja kandidatkinja za Vrhovni sud
UIO: Žene u Hrvatskoj još uvijek ostaju bez posla zbog trudnoće
Jutarnji list: Beroš zarađuje kao vještak, ali ne stigne na sud

  Aktualnosti

Strukovno obrazovanje: Zna li završen stolar izraditi ormar

        30.01.2006.         2461 pogleda
Strukovno obrazovanje: Zna li završen stolar izraditi ormar

VIROVITICA, 30. siječnja – HNS-liberalni demokrati, odnosni njihov Odbor za prosvjetu poslala nam je svoja razmišljanja o problematici strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj u povodu proglašenja 2006. godine - Godina strukovnog obrazovanja. «Najprije radi razumijevanja stvari, strukovno obrazovanje ne odnosi se samo na obrtnička zanimanja, što je tema našeg obraćanja, već ono čini i čitavu lepezu zanimanja na višem stupnju izobrazbe.

 Nedavno smo na TV ekranu mogli vidjeti i čuti kako predsjednik Hrvatske gospodarske komore gospodin Nadan Vidošević upućuje javnu kritiku predsjedniku Hrvatske obrtničke komore gospodinu Šafranu na kvalitetu kadrova koji izlaze iz obrtničkih škola. To je slikovito ilustrirao riječima da završeni stolar ne zna napraviti ormar. Mi bi dodali da ne zna odrediti potrebnu količinu materijala niti izračunati cijenu.

Površan pristup obrtniče komore 

Na stručnim skupu VIROEXPO 2006. u županijskoj vijećnici je gospodin Šafran najavio veću brigu Hrvatske obrtničke komore o strukovnom obrazovanju obrtničkih kadrova, a na otvaranju sajma se iste teme dotakao i gospodin Josip Novogradec, predsjednik HOK - POK Virovitičko-podravske županije, naglasivši da će se u cilju kvalitete izobrazbe nastojati povećati broj sati praktičnog rada.

Iz ove posljednje izjave se vidi nerazumijevanje problematike i površan pristup rješavanja toga problema. Nije ni čudo jer osim političkih poruka, političar na tome planu ne može ništa drugo ni poručiti. Da broj sati prakse ne mora značiti i željenu kvalitetu znanja i umijeća pokazati ćemo na primjeru dobro nam znanog automehaničara usporedbom našeg i slovenskog programa. U susjednoj Sloveniji automehaničar ima ukupno 1567 sati prakse trogodišnju izobrazbu. Od toga 655 sati u školskoj radionici ili 42 posto, a 912 sati ili 58 posto u radnom procesu licenciranih servisa. U Hrvatskoj po novom jedinstvenom modelu obrazovanja da bi postao automehaničar učeniku treba kroz trogodišnju izobrazbu 2461 sati prakse. Od toga se u školskoj radionici izvodi 631 sat ili 26 posto, a u radnom procesu licenciranih servisa 1830 sati ili 74 posto. Dakle, naš automehaničar ima 894 sati više praktične izobrazbe od slovenskog, a nije uspješniji stručni radnik od slovenskog. Iz ove male analize brojaka se vidi da povećavanjem satnice stručne prakse nije rješenje za postizanje cilja većeg stupnja znanja i umijeća odnosno kako se to sada kaže kompetentnosti.

Ako sustav organizacije hrvatskih obrtnika vidi rješavanje problema na takav način, a na to imaju ogroman utjecaj , onda će se smanjiti sadržaji koji daju vrlo važne druge kompetencije. I sada je u ovom “popravljenom jedinstvenom modelu obrazovanja upravo na insistiranje i krutom stavu Hrvatske obrtničke komore ostao tako veliki broj sati praktične nastave . Jedva se nekako uspjelo uvjeriti vodstvo obrtnika da se barem 26 posto sati prakse organizirano izvodi po programu u školskim radionicama. Posljedica takvog stava (prevelikog broja sati prakse) je suženje prostora sadržajima koji utječu na razvoj sposobnosti, kompetencija važnih za logičko razmišljanje i za cjeloživotno učenje potrebno za prilagodbu novim tehnologijama a i novim zanimanjima.

Posebno je nepovoljan odnos organizacije izvođenja prakse – 74 posto u licenciranim radionicama naprama 26 posto u š kolskim. Produkt takvog odnosa je da učenici nisu dovoljno usvojili vještine, kao i ni specifična praktična znanja koje zahtijeva tržište rada, naprosto zbog toga što u licenciranoj radionici majstor nema vremena i pedagoškog znanja da se sustavno posveti izobrazbi učenika.

Drugo, praktična nastava u licenciranim radionicama se ne izvodi po nastavnom programu, već učenici rade sasvim deseto od onoga što se u dnevnik rada upisuje. O zastranjivanju izvođenja programa prakse u smislu da se učeniku daju radni zadaci koji nemaju ništa s programom izobrazbe da se i ne govori jer nema pedagoškog nadzora kao ni mehanizama da se takve pojave otklone. Netko će reći da to nije točno, ali pokušajte i jedan takav slučaj riješiti sustavno.

U Slovenskom sustavu izobrazbe 42 posto sati prakse se izvodi po pomno sastavljenim nastavnom programu u školskim radionicama. One su opremljene opremom kakvu standard za dotično zanimanje traži. Tih 42 posto sati se strogo izvodi po nastavnom programu bez ikakvih zastranjivanja u smislu izvođenja drugih radnji i poslova koje su izvan programa. U tako organiziranom sustavu izobrazbe naš učenik je svega 26 posto sati prakse i to u upitnim uvjetima.

Nakon stečenih vještina učenik se upućuje u licencirane radionice gdje se točno zna što treba raditi učenik prve, što druge, a što treće godine izobrazbe. To se i kod nas zna, ali malo tko se toga drži i provodi.

Iz ovog primjera je vidljivo da je moguće i s manjim brojem sati prakse ostvari cilj usvajanja potrebnih znanja i vještina određenog zanimanja, a time je ujedno otvoren prostor za usvajanje drugih kompetencija bitnih za opstanak na tržištu rada.

Umjesto zaključka

Odbor za prosvjetu i obrazovanje HNS-liberalnih demokrata predlaže da političari obrazovanje u godini obrazovanja prepuste struci i prije povlačenja bilo kakvog poteza pitaju struku. Ovako ispada da žele radnika koji ne misli. Mi smo premala zemlja da si to možemo dopustiti. Stoga pri podizanju stupnja kompetencija u obrtničkim zanimanjima ne treba insistirati samo na usvajanju vještina, već pitanje treba sagledati kompleksno. Isplatit će se višestruko, jer neki već beru plodove takvom pristupu.

Zanimljiv će biti izbor novog čelnog čovjeka za obrazovanje u žu paniji. Izborom osobe vidjet će se koliko je ova garnitura na vlasti uočila da je obrazovanje stanovništva za razvoj jednako važno kao i kapital . Znati će se njeno opredjeljenje za političku retoriku ili na suštinske promjene».

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Aktualnosti



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.