Mjesec dana s Blaženom Djevicom Marijom, Velika knjiga devetnica, 9 tjedana za mir srca, Molitvena knjižica, Molitve u potrebi, Molitveni dnevnik za žene (ružičasti i plavi), Pobožnost srcu Isusovu, Za duše u čistilištu (Devetnice, krunice, molitve za pokojne), Isus govori tvome srcu… samo su neki u poplavi vjerskih naslova ponuđenih u petstotinjak ureda Hrvatske pošte. Tu su i prigodne knjige o Božiću, Dječja Biblija, molitvenici, slikovnice i bojalice: Ja sam bezgrešno začeće; Sveti Petar, ribar ljudi; Čudesa sv. Antuna; Biti kao anđeo… Mahom su to izdanja splitske izdavačke kuće Verbum, jedne od vodećih nakladnika i knjižara vjerske literature, osnovane 1992. godine - piše Drago Hedl na portalu Telegram.
Povezani su s udrugom U ime obitelji, a Željka Markić promotorica je i prevoditeljica nekih njihovih izdanja. Kako sami kažu na svojim internetskim stranicama, njihova je misija ”poticanje cjelovitoga društvenog i kulturnog razvoja, prvenstveno stavljajući naglasak na promicanje duhovnih i moralnih vrednota”.
Ima, među ponuđenim knjigama, doduše i Orhana Pamuka, turskog nobelovca, japanskog pisca Harukija Murakamija i slavne čileanske spisateljice Isabel Allende, no u nekoliko poštanskih ureda u Slavoniji koje smo obišli uvijek su skrivene na dnu polica, na manje vidljivim mjestima, kao da su alibi, jer je vrh rezerviran za vjersku literaturu koja brojem naslova dramatično nadilazi ostala izdanja.
Prodavačicu u jednom poštanskom uredu u Slavoniji pitali smo tko određuje raspored knjiga na policama. Rekla je da je takvo naređenje stiglo iz uprave. U upravi Hrvatske pošte, pak, sjede Ivan Čulo, Ivana Mrkonjić, Hrvoje Parlov i Siniša Šukunda. O potonjem, Telegramov Jasmin Klarić nedavno je – u povodu izdanja prigodnog žiga Hrvatske pošte kojim je obilježena deseta obljetnica referenduma o ustavnoj definiciji braka kao zajednice muškarca i žene – napisao da je Šukunda bio žestoko uz referendum o braku u organizaciji udruge U ime obitelji Željke Markić.
”Na svojoj Facebook stranici [Šukunda] je tad promijenio naslovnu sliku svog profila u logo koji je gotovo identičan ovom danas na prigodnom žigu Hrvatske pošte. Pozivao je građane da glasuju za predloženu promjenu Ustava i zahvaljivao se Bogu nakon objave rezultata”, napisao je Klarić potkraj prosinca prošle godine.
Obratili smo se Hrvatskoj pošti s upitom kako i pod kojim uvjetima se u poštama mogu prodavati knjige i druge tiskovine i kojih nakladnika te tko odlučuje o tome što će se naći u ponudi, odnosno na policama. Zanimalo nas je i s koliko i kojih nakladnika Hrvatska pošta surađuje kad je u pitanju ponuda knjiga na njihovim prodajnim mjestima.
Odgovorili su da Hrvatska pošta trenutačno surađuje s 25 dobavljača knjiga i 10 dobavljača tiskovina koje su uglavnom lokalnog karaktera i dodali da se u ponudi trenutačno nalazi petstotinjak naslova raznih žanrova koji su dostupni u oko 500 poštanskih ureda diljem Hrvatske, te da ponuda knjiga nije ista u svim poštanskim uredima.
Ponovili smo upit i zatražili popis 25 nakladnika, dobavljača knjiga i zamolili za informaciju tko odlučuje koje će knjige biti raspoređene u koji ured. Umjesto traženog, odgovorili su: ”Knjige se distribuiraju po poštanskim uredima sukladno potražnji, prodajnim rezultatima i povijesnim podacima te prema dogovoru s dobavljačem”.
I u drugom odgovoru izbjegli su navesti tko su im dobavljači, mada je na policama u poštanskim uredima koje smo obišli jasno vidljivo da je daleko najviše izdanja Verbuma i Kršćanske sadašnjosti. Verbum čak ima i posebne police sa svojim logom. Međutim, dio odgovora dobili smo posredno, iz ugovora o komisijskoj prodaji koju HP potpisuje s nakladnicima.
Ondje (u članku 3.) stoji: ”Komisionar na temelju poslane ponude sam odabire robu koju će prodavati putem svojih prodajnih mjesta”. Dakle, Hrvatske pošte su te koje odabiru naslove knjiga, što znači da su police, preplavljene vjerskim sadržajem, isključivo izbor neke odgovorne sobe iz HP-a.
“U opisu našeg posla je i da strankama koje dođu poslati pismo, platiti račune ili preuzeti pošiljku, ponudimo i nešto iz ostalog asortimana, pa tako nudimo i vjersku literaturu”, rekla je pod uvjetom anonimnosti zaposlenica na šalteru jednog poštanskog ureda.
Iako su iz Hrvatskih pošta u odgovoru Telegramu naglasili da su ”rabati isti za sve dobavljače”, čini se da to ipak nije tako, jer u spomenutom tipskom ugovoru koji su nam poslali, u članku 7. iza dijela rečenice ”prodajom robe Komisionar stječe pravo na proviziju” stoji prazan prostor, pa je jasno da je to stvar dogovora Hrvatske pošte s nakladnicima. Tako i dalje ostaje nejasno ne samo tko su sve nakladnici čije knjige Pošta prodaje, već i to koliko od koga uzimaju proviziju.
Krajem svibnja 2020. na web stranici Galerije Laudato objavljeno je da se ”u suradnji s Hrvatskom poštom i nakladničkom kućom Verbum od sada proizvode iz Galerija Laudato može nabaviti i u svim većim uredima Hrvatske pošte te web shopovima Žuti klik i Galerije Laudato”.
Inače, web shop Žuti klik internetska je trgovina Hrvatske pošte, dok iza Galerija Laudato, koja ”svakodnevno nudi široku lepezu informacija s posebnim naglaskom na pozitivne vijesti iz obitelji, vijesti iz života Crkve i svijeta” stoji udruga Ime dobrote. Na njenom je čelu Ksenija Abramović, pokretačica Laudato TV-a, poznata po izjavi da “Nijemci u školama mijese tijesto za pizzu na dječjim guzicama”, koja je uredno i članica organizacijskog odbora građanske inicijative U ime obitelji svoje prijateljice Željke Markić.