Mozaik

Tomislav Pintarić, ravnatelj Kazališta Virovitica, smatrao da bi adaptacija Schwabovih Najljepših priča klasične starine bila izvrstan izbor lektirnog naslova za mlade prilagođenog kazališnom mediju. Ponudio mi je posao dramatizacije i režije i ja sam ga ubrzo prihvatila, suočivši se sa, zapravo, dosta zamršenim dramaturškim zahvatom prilagodbe ove književne forme koja svoje obrasce uglavnom gradi na tzv. herojskim putovanjima te kolektivnim prizorima, dok su neki drugi mitovi puno sažetiji i doslovce utemeljeni tek na jednoj snažnoj metafori.

Predstava Antički underground: laž, istina i mit slobodna je interpretacija i inscenacija odabranih grčkih mitova koje je sakupio i zapisao Gustav Schwab – dakle, istih onih mitova koji se redovito čitaju i tumače u sklopu školske lektire. Logično je i sasvim opravdano zaključiti da kazališna adaptacija ovakvog književnog predloška neosporno ima edukativni potencijal usmjeren k svojim mladim gledateljima. No kad bi zadaća autorskog tima naše predstave bila naprosto prezentirati i prepričati ono već poznato i apsorbirano među školskim klupama, kazalište zaista – kako bi neki u kriznom razdoblju izazvanom pošasti virusa COVID-19 možda i voljeli ustvrditi – ne bi više ni bilo potrebno kao medij.

Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo ustanovilo je Nagradu „Tibor Toth“ u znak javnog priznanja koje se dodjeljuje stručnjacima i znanstvenicima mlađe i srednje generacije za značajan doprinos na području informacijskih znanosti i djelatnosti. Nagrada je nazvana imenom mr.sc. Tibora Totha, istaknutog hrvatskog informacijskog stručnjaka i znanstvenika koji je svojim radom unaprijedio i promicao informacijske znanosti i djelatnosti na opću dobrobit zajednice informacijskih stručnjaka.

Pacijenti više neće morati iz udaljenijih krajeva na testiranje u Viroviticu, već će to moći obaviti, kod svog liječnika opće medicine, u svojem naselju ili najbližoj ambulanti, gdje već teritorijalno pripadaju.

Robert ima 22 godine radnog staža u knjižnicama, a u virovitičkoj radi od 2007. Prve dvije godine radio je kao pomoćni knjižničar, a ostalih deset kao knjižničar na različitim radnim mjestima koje obuhvaćaju sve razine i stupnjeve stručnosti.

Ove godine Vlatko Smiljanić stigao je u Zavičajno s projektom koji je financiralo Ministarstvo znanosti, a to je istraživanje životopisa najpoznatijeg slavonskog razbojnika Jovana Stanisavljevića Čaruge. Predstavljajući Vlatka Smiljanića u Zavičajnom društvu, Mirko Kovačević prisjetio se dosadašnjih susreta s Vlatkom i istaknuo kako je kako je Vlatko u međuvremenu nagrađen Rektorovom nagradom.

Najljepša haljina koju žena može odjenuti je zagrljaj muškarca kojeg voli. Za sve one koji niste imali tu sreću, evo me!

Njezina građa tijela prije je pripadala muškom rodu, a jedina naznaka, da je riječ o ženi, bila su neka, nazovi, prsa. Kratko ošišana kosa, zatamnjene naočale da ni dandanas ne znam boju njezinih očiju, preširoka ramena, uski bokovi, ravne cipele, oštar i odlučan hod.

Uvijek su dolazile zajedno, mama i kćer. Krasili su je nemirni pramenovi kuštrave kose. Mama bila je oniža žena, mršavije građe, šutljiva, al' zato je ona izgovarala i previše riječi, bila je sve ono što njezina mama nije. Ipak su imale nešto zajedničko.

Glasovanje za najbolju pjesmu Darfesta, kako publike putem online obrasca, tako i stručnog žirija je u punom jeku, a traje do srijede, 11. studenoga točno u podne.

Bila je moja kolegica iz srednje škole, jedna od onih koja mi je prirasla srcu na poseban način. Bila je drugačija od nas, i po načinu odijevanja, po frizuri i urednosti koja je nadmašila njezine tinejdžerske godine, te po držanju i ponašanju koje se razlikovalo od većine kolegica, nestašnih i nasmijanih djevojaka kojima sam pripadala.

O Jovanu Stanisavljeviću Čarugi već se mnogo zna, što izmiješano sa stvarnošću a što s mitovima i narodnim legendama. To ujedno predstavlja jedan od najvećih “problema” tematike o Čarugi. Knjiga Vlatka Smiljanića taj problem rješava historiografskim pristupom.

Lik Čaruge možemo pronaći u književnosti, na filmskom platnu, o njemu se zna mnogo, ali što je mit, a što su povijesne činjenice? Čarugina biografija temelji se na autentičnim izvorima bez zadrške usmene predaje i mitologizacije njegova lika i djela.

U Virovitičko-podravskoj županiji od 2007. godine provodi se projekt „Iskoristi dan“ koji je 2009. godine prerastao u projekt „Iskoristi dan u Virovitičko-podravskoj županiji“ pod kojim se nazivom od tada kontinuirano provodi. Usmjeren je pomoći mladima u organizaciji slobodnog vremena.

Pred vratima njezina, nekada davno, roditeljskog doma, sreća je dugo stajala, možda i kucala, al' nikada ušla.

Iako su na snazi ograničenja zbog primjene epidemioloških mjera narednih dana se povodom nastupajućih blagdana Svih svetih i Dušnog dana očekuju povećane gužve na prilaznim prometnicama grobljima i područjima oko njih.

Golemom upornošću i ogromnom voljom, uz velik broj volonterskih sati te uz podršku sponzora, prijatelja, medija, Grada Virovitice, Turističke zajednice Grada Virovitice i Virovitičko-podravske županije izložba Virovitica voli vlakove postala je najveća u Hrvatskoj po broju i kvaliteti izložaka.

Jeste li ikad u životu imali nešto što vam se svidjelo, što ste voljeli, ali kasnije, iz vama poznatih razloga, dogodilo se da vam više nije bilo stalo do toga, jednostavno rečeno, više nije pasalo!?

Posjetitelji i izlagači se mogu dobro zabaviti uz organizirane radionice, vožnje vlakova na analogne upravljače, ali i tablete i kamere, te mogućnost dobivanja zaslužene diplome za male strojovođe nakon polaganja vožnje malim vlakovima.