Zeleno-lijeva koalicija: Izađite na izbore, sada napokon imate za koga glasati
Sud časti isključio Josipu Rimac iz HDZ-a
Cappelli: Nema razgovora s onima koji naštimavaju račune
Živi zid: Ministar Ćorić neprijatelj je svakog hrvatskog kućanstva
Demokrati: Ustaški poklič konačno treba trajno zabraniti
VLADA Na teret proračuna udžbenici za učenike slabijeg imovinskog statusa
Vlada: Iz proračunske zalihe 1,1 milijuna za udrugu Palčići

  Priroda društva

Teorijska kriza filozofije i praktična sumnja u dobro

  Davor Suhan/Moja Rijeka           25.12.2015.         1891 pogleda
Teorijska kriza filozofije i praktična sumnja u dobro

Odvajanjem područja znanja od filozofije, u doba aleksandrijske škole (4.-3. stoljeće p.n.e.), povijesno nastaju znanstvene discipline. S vremenom ovaj proces odvajanja napreduje u tolikoj mjeri da se taj međusobni kontakt u potpunosti gubi, što dovodi do toga da suvremena znanost postaje prijetnja čovječanstvu. Razlog tome je gubitak moralnog aspekta, koji čini globalni stup filozofske misli, kako u predmetu tako i pristupu. Biti znanstvenik a ne biti u dovoljnoj mjeri filozof, loša je praksa, čije posljedice, pokazalo se to, nanose veliku štetu svijetu oko nas.

Kritična vremenska točka u kojoj se počinje buditi svijest o potencijalnim opasnostima nekontroliranog znanstvenog progresa je 18. stoljeće, kada dolazi do podijele znanosti na prirodne i društvene, čime se polako otvaraju pitanja smisla i etičnosti prirodoznanstvenih istraživanja. Obzirom na vrtoglavi tempo napretka tehnologije i tehnike, aktualiziranje ove problematike postaje ključno za opstanak civilizacije. Odgovornost je na školama – koje obrazuju stručnjake, ali ne odgajaju filozofe.

Ideal DOBRA najveća je moralna vrijednost koju filozofski odgojen diplomac (maturant)  ima uvijek u vidu. Praktična primjena znanja time postaje oplemenjena, u mjeri da svako zanimanje služi na opću društvenu korist.

Možda najbolji primjer takvog vizionarskog pristupa nalazimo u drevnoj vastu arhitekturi, gdje se strogo vodi računa o tome na koji način susjedne stambene zgrade jedna drugoj bacaju sjenu, zaklanjaju pogled i remete tokove suptilnih energija. Dobrosusjedska obazrivost propisana je etikom struke, a ekološka skladnost objekta i prostora postiže se preciznim matematičkim formulama, što proizlazi iz toga da je vastu arhitektura u jednakoj mjeri filozofija i znanost.

Nešto slično možemo pronaći i u zlatnim razdobljima antike, koja je za svoj kulturni procvat imala zahvaliti upravo razvijenoj filozofskoj školi, čija nam se obrazovna doktrina niti danas ne bi trebala činiti neostvarivom na prostoru u kojem živimo.

Na tu činjenicu dobro je podsjeti upravo u vrijeme kršćanskih blagdana. Simbolika Božića ideju božanske ljubavi dovodi u sklad sa onom Platonovom, pri čemu sve što postoji sudjeluje u ostvarivanju ideje dobra – uz posebni naglasak na to da temeljni smisao filozofije nije filozofiranje nego nadahnuće da se bude u skladu sa prirodom i vlastitom savješću.  

Zbog toga prosto začuđuje koliko je danas filozofija, kao odgojno-obrazovno područje,  zanemarena i potisnuta iz školskih programa, a ono malo koliko je ima potpuni jemetodički i koncepcijski promašaj.

Kolega A. Marković u tom pogledu sasvim je konkretan:

Ljubav je izuzetno snažan pokretač, a ljubav prema mudrosti oslobađa ljude od egoistične izoliranosti, otvara im nove vidike, budi im želju za istraživanjem, traganjem, ispitivanjem. Međutim, ne na način da se trpaju informacijama koje će skladištiti negdje u glavi. Filozofija traži aktivno sudjelovanje, življenje tih spoznaja. Istraživanje gradi vlastite stavove, što manje obojane aktualnom slikom svijeta.

Baratajući s puno znanja bez življenja tih ideala čovjek se nalazi u pećinskom stanju. Takva je filozofija danas. Znanje, mudrost i spoznaju treba integrirati u sebe i praktično primijeniti u svom životu. Tko to uistinu danas radi?

…Filozofija kao predmet postoji na fakultetima, međutim, obratimo li malo pozornost na predavače, kod malo kojeg ćemo primijetiti da uistinu pobudi u učenicima osjećaj za istraživanje i traženje odgovora na pitanja koja postavlja filozofija.

Većina studenata si stvara u glavi jedan potpuno nepotreban mentalni kaos, posljedica kojeg su dobro nam poznate forme kojima se kvalificira filozofija, gomila riječi te neshvatljivih i nepotrebnih koncepata. (advance.hr)

Isti princip možemo primijeniti na religijski odgoj, u kojemu vjeroučitelji ponavljaju identične nastavno-metodičke pogreške.

Za Platona nije bilo dileme: Filozofija mora odgajati i buditi u čovjeku njegove vlastite prirodne potencijale. Ali to se ne može postići citiranjem i pamćenjem metafizičkih koncepata, nego stjecanjem iskustvenog znanja koje izrasta iz vlastite ljubav prema mudrosti i traganju za smislom.

Filozofija je relaksacija uma posredstvom vlastitih spoznajnih utisaka, a ne maltretiranje mozga memoriranjem beskorisnih informacija iz školskih udžbenika kakvo se danas prakticira u gotovo svim školama.

Zanimljiv primjer takvog sterilnog znanja opisuje Paramahansa Jogananada, spominjući u svojoj poznatoj autobiografskoj knjizi slučaj jednog indijskog pandita (vedskog učenjaka) koji je njegovog učitelja Šri Juktešvara želio impresionirati svojim poznavanjem vedante, recitirajući napamet odlomke iz Mahabharate, Upanišada i Šankarinih komentara. Nakon nekog vremena, spokojni učitelj mu reče: „Čekam da Vas čujem…Možete li mi reći nešto svoje, na osnovu vlastitog iskustva? Koji ste sveti tekst upili i usvojili? Kako su te vječne istine obnovile vašu prirodu? Zar se zadovoljavate time da budete šuplji vergl, koji mehanički ponavlja tuđe riječi?”

Panditova zbunjenost je bila komična, rekao je: “Odustajem! Nemam nikakvu unutrašnju spoznaju.”

A sa istim obrazovnim učinkom izlaze iz školskih klupa generacije učenika. Umjesto primarnog doživljaja iskustva vrline, DOBROTA je postala metafafizički koncept. U takvoj konstelaciji luckastog uma i zbunjene duše nije ni čudo da i sami kršćani Platonov idealizam smatraju utopijom… Čak se i na Božić usudimo povjerovati u takvu istinu.

 

Kolumna Priroda društva Davora Suhana, portal Moja Rijeka

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Priroda društva



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.