Počinje prikupljanje potpisa liječnika za povlačenje suglasnosti za prekovremeni rad
DHMZ: Djelomice sunčano uz porast naoblake
HAK: Na mostovima i nadvožnjacima moguća poledica
Ribić: Ne očekujem da će Vlada posegnuti za zabranom štrajka
Peović: Hrvatskoj su potrebne korjenite promjene
Sladoljev (Most): Zakon o navijačima je licemjeran i kontradiktoran
Ministarstvo pravosuđa kreće s energetskom obnovom zgrade Općinskog suda u Virovitici

  Gospodarstvo

Tvornica "Viro" - zahvaljujući izvozu svake godine 25-postotni rast

        29.01.2007.         1507 pogleda
Tvornica "Viro" - zahvaljujući izvozu svake godine 25-postotni rast

Pod naslovom "U potrazi za izvoznim lokomotivama bez hrvatskog jala" Privredni vjesnik donosi opširno izvješće sa 2. konvencije Hrvatskih izvoznika održane prošloga tjedna na kojoj je predstavljena prva hrvatska izvozna stratega. Hrvatska izvozna ofenziva, kao inicijativa koju predvodi Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva, u prvom trogodišnjem razdoblju (od 2007. do 2010. godine) orijentirana je na četiri strateška cilja koja će omogućiti dugoročni rast izvoza: povećanje broja izvoznika, promjena strukture izvoza, povećanje konkurentnosti proizvodnje repromaterijala i osnivanje šest izvoznih klastera.Četiri glavna cilja Hrvatske izvozne ofenzive u razdoblju od 2007. do 2010. su povećati ukupan broj tvrtki izvoznika za 25 posto, sa sadašnjih oko 11.000 na 13.800 izvoznika, promjeniti strukturu izvoza, povećati konkurentnost proizvodnje repromaterijala i komponenti za složene proizvode te osnovati šest izvoznih klastera.Izvještavajući s tog skupa novinari Krešimir Sočković i Goran Šikić značajan dio članka posvetili iskazu Željka Zadre, prokurist tvornice šećera Viro.


Država može napraviti krupne pomake u stvaranju okvira za uspješan izvoz. Priča o izvozu šećera iz Hrvatske u Europsku uniju u tom kontekstu je dobar primjer. Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, zahvaljujući spretnosti naše birokracije i tromosti europske, Hrvatska je dobila mogućnost da bez ikakvih carina izvozi šećer u EU. U tom trenutku, 2000. godine, hrvatska industrija šećera je bila na koljenima. Tvornica šećera u Virovitici (današnji Viro) bila je u stečaju, druge dvije šećerane bile su u sanaciji i tu se nisu mogli očekivati neki bitni pomaci. U tom se trenutku prijašnji direktor šećerane u Virovitici javio na natječaj i za 120 milijuna kuna kupio tvornicu koja je imala 1,2 milijarde kuna gubitaka.
Zahvaljujući mogućnosti izvoza, Viro je svake godine bilježio 25-postotni rast. Danas tvornica ima godišnji prihod od 600 milijuna kuna, od čega je 40 milijuna eura izvoz u EU. Viro zapošljava 270 ljudi, ima 805 kooperanata i proizvod koji je u potpunosti proizveden zahvaljujući hrvatskim proizvođačima šećerne repe.

Važna komunikacija s institucijama

Poslovna politika tvornice Viro podrazumijeva stalno reinvestiranje dobiti, praćenje tehnologija i stalno zadovoljavanje standarda. No, kako naglašava Željko Zadro, prokurist tvornice šećera Viro, možda je jedna od najbitnijih stvari njihova stalna komunikacija s hrvatskim institucijama te Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. “Zašto je to bitno? Kod nas, kao i u Europskoj uniji, jedna šećerana predstavlja, recimo, jednu željezaru u prehrambenoj industriji. Dakle, u jednoj tvornici imamo više tvornica. Naša proizvodnja vapnenog mlijeka veća je od bilo koje proizvodnje vapna u građevini. Tu je i 9,5 megavatna turbina, pročistači otpadnih voda kakve možda u Hrvatskoj ima jedino Pliva”, pojašnjava Zadro.

“Ta kompleksna industrija koja uz sebe veže mnoge druge subjekte iznimno je važna u regiji kao što je Slavonija gdje je zbog rata, krivih privatizacija i uništavanja kombinata, stopa nezaposlenosti došla na 25 posto”, naglašava Zadro ističući da je to priča koja se mora stalno komunicirati i s hrvatskom i s europskom birokracijom. “Oni moraju shvatiti zbog čega je ta šećerna industrija veoma značajna za nas. Mi smo, zahvaljujući Udruzi hrvatskih izvoznika, čak započeli lobirati u Bruxellesu s obzirom na izuzetno moćan šećerni lobi u Europi, koji nas je uporno pokušavao izbaciti iz tih okvira. Oni su nam na sve načine kroz posebne propise otežavali ulazak u Europsku uniju, nastojali pogoršati kalkulaciju, no stalnom komunikacijom s Ministarstvom i spretnošću naših pregovarača uspjeli smo postići izvoznu kvotu od 180.000 tona za zemlje EU-a. To našoj industriji ne omogućava daljnji razvoj, ali osigurava opstojnost i stabilnost”, kaže Zadro. “Svaka zemlja EU-a ima posebne propise koji upravo nama, zemljama zapadnog Balkana, kako nas nazivaju, i budućim članicama Unije, na sve moguće načina dodatnim zahtjevima otežavaju plasman proizvoda na police EU-a”, dodaje.

Kao izvoznik šećera, Viro je na svojim greškama iskusio i naučio kako poslovati na tržištu Unije. Naime, prvi kupci su im bile import-export tvrtke koje su prije radile s jugoslavenskim tvrtkama, najviše u graničnim područjima kao što su Trst i Klagenfurt. “To je prva greška koju iz vlastitog iskustva predlažem da svi budući izvoznici izbjegnu. To su tvrtke koje na neki jednostavniji način omogućavaju plasman tih proizvoda, ali tu nema nikakve strategije i tržišnog pozicioniranja. Bez obzira što je šećer burzovni artikal, morate na neki način stvoriti mišljenje o tom šećeru. Kad dođete na pregovore u Italiju, Njemačku, čak i u nove zemlje članice EU-a, njihov je stav da je naš šećer s Balkana, pa mora biti jeftiniji 10 ili 15 posto nego što je to domaća proizvodnja.

Kad ih se uvjeri da je naša kvaliteta bolja od talijanske, u rangu njemačkih i francuskih proizvođača koji su vodeći u toj industriji, kad im se objasni da imamo sve standarde i da odgovaramo svim ekološkim zahtjevima EU-a, da je naša oprema vrhunska, onda shvate da možemo s njima ravnopravno funkcionirati. No, za to trebate imati izravnog kupca. Zahvaljujući stranim trgovačkim lancima koji su prisutni kod nas, to na neki način olakšava pristup drugim tržištima, u Austriji, Sloveniji, Mađarskoj, Italiji...”, pojašnjava Zadro.

Ugovorom do pristupa svim informacijama

S obzirom na relativno malu proizvodnju koju Hrvatska ima, Viro se odlučio na potpisivanje strateškog partnerstva s konkurentom, proizvođačem šećera pozicioniranim na sjeveru Njemačke. Zahvaljujući tom ugovoru Viro ima pristup svim novim informacijama u vezi s tehnologijom proizvodnje, sa zahtjevima EU-a u prilagodbi proizvodnje šećera do ulaska u EU, te izvorima financiranja i nabave.

“Tako smo, nažalost, prošli put od nekih malih trgovaca da bi na kraju, zahvaljujući strateškom partneru, iskoristili maksimalno njihov pristup svim maloprodajnim lancima danas u Europi”, kaže Zadro. Danas se Viro okreće od prodaje šećera u rinfuzi u tonama prema prodaji šećera u kilama i tekućem šećeru. Pokušava stvarati dodanu vrijednost, da to ne bude “taj nekakav jeftini šećer s Balkana”.
Za tu tvrtku 40 milijuna eura izvoza u odnosu na 600 milijuna prihoda osigurava također neovisnost na domaćem tržištu, jer im je lakše razgovarati s maloprodajnim lancima znajući da uvijek postoji drugo rješenje. Na taj način, kao izvoznik, nisu ovisni o relativno malom tržištu kao što je hrvatsko, o trenutačnoj likvidnosti i različitim utjecajima koji se vrlo lako projiciraju na sve igrače na takvom tržištu.
Također, tržište EU-a ih prisiljava da stalno prate najnovije trendove te da se tako usklade sa standardima EU-a i prije ulaska Hrvatske u Uniju. Time neće doživjeti šok kakav će, predviđa Zadro, doživjeti mnoge tvornice ulaskom u EU.

Uloga državnih ministarstava, u međuvremenu, jest ta da utječu na hrvatski izvoz kroz sve moguće aspekte kako bi zaštitili domaću proizvodnju, jer carinske prepreke više nisu moguće. “Tek kad zaštitite domaću proizvodnju i omogućite da se prodaje u EU nakon ulaska Hrvatske, tek tada se možemo nečemu nadati. Nažalost, osim nekoliko primjera, hrvatska industrija se sve više i više smanjuje, i bojim se da ulazak u EU neće ništa značiti, osim da će strancima biti lakše doći na našu obalu te da će to biti sve što Hrvatska nudi”, zaključuje Zadro.



Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.

30.1.2007. 22:24
Ajde da i kod nas nešto posluje kako treba i to koliko sam upućen s vrlo dobrim radničkim plaćama!
svjetska.gradjanska.zajednica@kc.t-com.hr
30.1.2007. 22:23
i ajde geniuse, kaži ti nama što bi mi mogli napraviti sa papirom. Da se slučajno nebi previše obogatili, ako bi dobili malo veću slobodu pisanja?
svjetska.gradjanska.zajednica@kc.t-com.hr
30.1.2007. 18:19
a kak da se dokažemo, da nekom turnemo u džep ili...?
30.1.2007. 15:14
nije kriv,nitko nije rekao da je kriv.Bjelosvetska komunjara,po tvom (ili kako bih ja rekla,pametan čovjek) samo kaže kako se zahvaljujući tome što se hdz maknuo vidi poboljšanje.Dakle,hvala hadezeovcima što su se maknuli,a savjetujem im,ako zaista žele da bude onako kako oni pričaju,da se maknu i s ostalih područja lijepe naše pa možda i država profunkcionira.
30.1.2007. 11:57
ma nemoj, opet je kriv HDZ. To je po tvojoj logici za koje nema nikakvioh osnova, komunjaro bjelosvjetska.
bb
29.1.2007. 22:34
Čudno, čim je HDZ izvukao svoje prste iz tvornice ona napreduje. Sada se vidi srazmjer pljačke drugova iz zna se!

Sve čestitke vlasniku i rukovodstvu tvornice.
29.1.2007. 20:49
Oni itekako puno doniraju. Samo se prvo tzrebate dokazati. Odakle da omaj tko daje novce zna za što ih daje. Tako je svugdje i kod mnogih drugih projekata. Prvo se morate dokazati (pokazati), napravitzi dobar projekt i lova neće izostati. Tako je svugdje u Europi!
svjetska.gradjanska.zajednica@kc.t-com.hr
29.1.2007. 20:31
međutim i dalje ostajem kod toga da je sramotno da jedno ovakvo poduzeće ne može donirati jedan list papira za opće dobro - odnosno našu udrugu
svjetska.gradjanska.zajednica@kc.t-com.hr
29.1.2007. 20:27
još nije odlučeno, ali bi prijedlog bio da za cijalu 2007. godinu bude 5 kuna simbolična, jer ova udruga nioje osnovana da izvlači lovu od svojih članova.
29.1.2007. 20:11
dosadni ste s tim udrugama, samo bi izvlačili lovu. kolika je članarina?
svjetska.gradjanska.zajednica@kc.t-com.hr
29.1.2007. 19:37
loše je da našoj udruzi nisu donirali ni jedan papir. Vani u EU, jako se ulaže u udruge.


Još iz kategorije Gospodarstvo



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.