Banner
U svim poštanskim uredima uplate za pomoć bez naknade
Prvih 20 od doniranih 80 mobilnih kućica dolazi u Glinu
Beroš: Za sada nema reakcija na cjepivo
Potres u Sisku -ljudi na ulici
Plenković: Hrvatska postrožava mjere - ciljano i postupno
Plenković: Hrvatska postrožava mjere - ciljano i postupno
Studija: Mutirani soj virusa mogao bi izazvati više smrti u Britaniji

  Čaruga

Vlatko Smiljanić: Svaki povjesničar prvo treba poznavati povijest svoga kraja

  Sandra Pocrnić Mlakar/foto Neven Petrović           23.11.2020.         758 pogleda
Vlatko Smiljanić: Svaki povjesničar prvo treba poznavati povijest svoga kraja

Mladi povjesničar Vlatko Smiljanić dosad je u Zavičajnom društvu Virovitičana u Zagrebu predstavo svoje tri knjige. Godine2010. u Zavičajno je stigao s biografijom Mare Matočec, političarke i prosvjetiteljice iz Korije, koju je objavio kao 15-godišnjak, a počeo ju je pisati u osnovnoj školi kao učenik profesora Ksenije Zdjelar i Kristijana Gostimira. Kao mladi student povijesti, Vlatko Smiljanić predstavio je 2017. godine u Zavičajnom društvu sabrana djela Mare Matočec, koja je započeo istraživati kao srednjoškolac. Ove godine Vlatko Smiljanić stigao je u Zavičajno s projektom koji je financiralo Ministarstvo znanosti, a to je istraživanje životopisa najpoznatijeg slavonskog razbojnika Jovana Stanisavljevića Čaruge. Predstavljajući Vlatka Smiljanića u Zavičajnom društvu, Mirko Kovačević prisjetio se dosadašnjih susreta s Vlatkom i istaknuo kako je kako je Vlatko u međuvremenu nagrađen Rektorovom nagradom.

<<< Virovitička povjestica

Puni naziv knjige Vlatka Smiljanića je „Čaruga - životopis slavonskog razbojnika Jovana Stanisavljevića 1897.-1925.“ Kao povjesničar, Vlatko Smiljanić rekonstruirao je Čarugin životni put, od rođenja u mjestu Bare na istočnom dijelu Virovitičko-podravske županije do smrti na vješalima u Osijeku. Razbojničku karijeru Čaruga je započeo u poratnom razdoblju u Zelenom kadru, da bi s vremenom postao razbojnička legenda i pripisivale su mu se i pljačke koje nije počinio. U dugotrajnom suđenju dokazano mu je ipak 15 ubojstava, a njegovo pogubljenje bilo je javni događaj i svojevrsni spektakl onog vremena.
Vlatko Smiljanić zanimljiv je i strastven predavač koji publici približava najatraktivnije dijelove svog rada. Svoju novu knjigu već je predstavio u Gradskoj knjižnici u Virovitici i sa zanimanjem očekujemo njegove nove povjesničarske poduhvate i otkrića. S Vlatkom Smiljanićem razgovaramo o razlozima bavljenja Čarugom, o objavljivanju knjige i o njegovim povijesnim istraživanjima Slavonije i zavičaja.

* Zašto ste kao mladi povjesničar izabrali baš Čarugu za temu svog istraživanja? Što vas je zaintrigiralo u biografiji najpoznatijeg slavonskog razbojnika?

- Izabrao sam Čarugu kao temu istraživanja još 2011. godine u sklopu natjecanja iz povijesti. Istraživši njegov životopis i značaj kao najpoznatijega razbojnika na ovim prostorima tijekom XX. stoljeća, primijetio sam da o njemu nema relevantne historiografske i znanstveno utemeljene literature. Zbog toga sam samostalni istraživački rad želio proširiti dodatnim arhivskim izvorima, člancima iz periodičkih publikacija, kritički interpretirati njegove romansirane biografije itd. To je istraživanje trajao do sredine 2019. godine, kada sam i završio rukopis ove knjige. 

Najviše me zaintrigirala činjenica kako je okorjeli ubojica i kriminalac mogao uči u narodne priče i legende kao pozitivna osoba (često je korišten nadimak "slavonski Robin Hood"). Odgovor na to istraživačko pitanje je prilično kompleksno, a do njega je najbolje došao Čarugin odvjetnik dr. Vladimir Bujher. Rekao je: "Ne treba zaboraviti, gospodo suci, da su zločinačka djela moga štićenika nastala u vremenu potpune političke i socijalne anarhije, u društvu koje je i samo, u ratnoj i poratnoj psihozi, izgubilo pravi osjećaj i etičku spoznaju. Ako to društvo ima savjesti, neka sudi i sebi."

*  Po čemu je vaš pristup kao povjesničara drukčiji od pristupa autora koji su se dosad bavili Čaruginim životopisom? 

- Ja sam istraživanje Jovana Stanisavljevića Čaruge i njegova lika i (ne)djela utemeljio isključivo na arhivskim dokumentima, sudskim spisima, člancima iz periodike i ostalim relevantnim izvorima koje sam mogao na određeni način provjeriti i time dokazati njegove zle čini. Više ne može biti prijepora o tome je li Čaruga junak siromašnih ili razbojnik. Romansirane biografije i beletristika do sada su ga previše prikazivale kao pozitivnu osobu. Povijesni izvori tvrde nešto sasvim suprotno. Čaruga je zločinac, ubojica i lopov svjetskih razmjera.

* Koliko se zna o Čaruginom privatnom životu? Kako je utvrđeno da je bolovao od sifilisa? Zna li se tko su bile njegove ljubavnice i je li imao djece?

- O Čaruginom privatnom životu znamo prilično malo. Nešto je on sâm rekao, a nešto su govorili svjedoci prilikom sudskoga procesa. No, zanimljiva je priča o Čarugi i njegovome obolijevanju od sifilisa. O tome imamo izvorne arhivske dokumente i svjedočenja njegova liječnika dr. Mije Pischla, Da je bolest bila prilično ozbiljna, svjedoči Čarugin posjet bolnici Milosrdnih sestara za Zagrebu. Mišljenja sam da je to svojevrsna Božja kazna za sva njegova nedjela. No, ta spoznaja unosi i novo svjetlo u kontekstualizaciji činjenja svih zlodjela s obzirom na to da su mu značajno bili narušeni živčani sustav i um. 

Povijesni izvori ne svjedoče o Čaruginoj djeci, a broj ljubavnica nikada nećemo moći utvrditi. Pouzdano znamo da ih je bilo nekoliko, a posljednja je bila Manda Smolčić iz Retkovaca. 

* Kako je dočekana Čarugina biografija? Koliko vas je iznenadilo zanimanje javnosti koje pokazuje da se Čaruga još pamti?

- Knjiga je objavljena sredinom travnja ove godine, baš u vrijeme kada smo svi bili najviše zabrinuti i uplašeni pandemijom koronavirusa. Do mene su dolazi i pozitivni i negativni komentari, no, bilo je više pozitivnih. Uopće se ne sramim priznati da je bilo negativnih komentara pogotovo jer su oni bili prilično neutemeljeni, a usuđujem se reći i zlonamjerni. C'est la vie

Mislim da je zanimanje javnosti za Čarugu i dalje veliko. O tome svjedoči visoka posjećenost na prvoj promociji knjige u mojoj rodnoj Virovitici, ali i broj poruka koje sam do sada primio i koje još uvijek primam. Sretan sam zbog toga. Utemeljena istina o Čarugi se mora znati.

* Nakon istraživanja životopisa Mare Matočec, Petra Preradovića i Jovana Stanisavljevića Čaruge, moze se zaključiti da vas zanima povijest zavičaja. Zašto? Planirate li u svojim budućim povijesnim istraživanjima nastaviti baviti se životopisima slavnih Slavonaca?

- Jedno od mojih istraživačkih interesa je i povijest Virovitice. Volim Viroviticu i volim je istraživati. Uvijek nastojim u profesionalno bavljenje poviješću nekako uklopiti i povijest moga zavičaja. Mislim da svaki povjesničar prvo treba poznavati povijest svoga kraja kako bi bolje poznavao povijest širih razmjera. Mikrohistorija je izuzetno bitna i sve više cijenjena u povijesnoj znanosti. A kada istraživanje rodnoga kraja vršite s velikom ljubavlju, onda ste sretan povjesničar i sretan čovjek, pa kakvi god komentari na to bili. To nikada neće prestati jer ću uvijek naći mjesto i vrijeme za istraživanje Virovitice. U to sam prilično siguran.

 Još malo o Čarugi iz naše arhive

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Čaruga



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.