Zahtjev za pokretanje pitanja povjerenja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, nezakonito odlaganje otpada u Gospiću te problemi u provedbi javnih projekata bili su glavne teme konferencije za novinare SDP-a Virovitičko-podravske županije održane u Virovitici. Predsjednik Županijske organizacije SDP-a i saborski zastupnik Mate Vukušić poručio je da premijer snosi političku odgovornost za funkcioniranje državnih institucija, izbor suradnika i upravljanje javnim sredstvima.
Osvrnuo se na Vladin odgovor na oporbeni prijedlog, koji je, prema njegovim riječima, ocijenjen kao neuspjeli promidžbeni uradak i pamflet pun neistina. Najavio je da će primjerima iz različitih dijelova Hrvatske, posebno iz Virovitičko-podravske županije i Slavonije, obrazložiti razloge za traženje premijerova opoziva.
– Dopustite mi da ovdje, u Virovitici, u našoj Slavoniji, koja je desetljećima plaćala cijenu loših odluka donesenih u Zagrebu, pokažem što je zapravo pamflet, a što su činjenice – rekao je Vukušić.
Otpad u Gospiću kao povod za pitanje povjerenja
Kao neposredan povod za oporbenu inicijativu izdvojio je slučaj nezakonito odloženog otpada na lokaciji nekadašnjeg PPK Velebita u Gospiću. Pozivajući se na podatke iz predstavljenog plana sanacije, naveo je približno 4.500 tona rasutog otpada, 650 tona otpada u velikim vrećama, gotovo 33.000 tona zakopanog otpada te još oko 6.000 tona uskladištenih u zgradama i silosu.
Prema njegovu izračunu, riječ je o približno 44.000 tona otpada. Naveo je da je sanacija predviđena u četiri faze, tijekom 18 mjeseci, uz odvoz dijela otpada u inozemstvo na spaljivanje i troškove koji se procjenjuju u desecima milijuna eura. Izrazio je sumnju da će postupak biti završen u najavljenom roku.
– Četrdeset četiri tisuće tona otpada ne dođe samo od sebe i ne zakopa se preko noći. Ako država radi svoj posao, takvo što ne bi smjelo biti moguće – poručio je.
Vukušić je ustvrdio da odgovornost za takvo stanje seže do odluka o uvozu otpada iz 2019. godine, povezujući ih s tadašnjim ministrom zaštite okoliša Tomislavom Ćorićem. Osvrnuo se i na obrazloženje da su dozvole izdavale županije, ocijenivši da to ne oslobađa Vladu odgovornosti za funkcioniranje nadzora.
Naglasio je da je Plenković na čelu Vlade od 2016. godine te postavio pitanje što su tijekom tog razdoblja radile nadležne institucije i nadzorni mehanizmi.
„Tko kontrolira kontrolore?“
Govoreći o Državnom inspektoratu, podsjetio je na uhićenje glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića zbog sumnje na korupciju. Pozvao se i na medijske navode prema kojima je svjedok u predmetu povezanom s otpadom tvrdio da je Mikulić tražio pola milijuna eura.
Pritom je naglasio da vrijedi pretpostavka nedužnosti i da će o kaznenoj odgovornosti odlučiti sud, ali je dodao da politička odgovornost ne mora čekati završetak sudskog postupka.
– Državni inspektorat trebao je nadzirati upravo ono što se dogodilo u Gospiću, a njegov je čelnik uhićen pod sumnjom na korupciju. Vlada ga je smijenila istog dana i to je bilo ispravno. No ostaje pitanje kako je izabran i zašto je bio na toj funkciji – rekao je, odgovornost za njegov izbor pripisujući premijeru.
Upozorio je da Gospić, prema njegovoj ocjeni, nije izoliran slučaj. Pozivajući se na izjavu ministrice zaštite okoliša Marije Vučković, naveo je da u Hrvatskoj postoji oko 90 lokacija s problemima nezakonito odloženog otpada, iako nisu sve usporedive s razmjerima slučaja u Gospiću.
Govorio je i o pritužbama građana Našica zbog neugodnih mirisa koje povezuju sa spaljivanjem otpada dovezenog iz Gospića. Naveo je da dio otpada odlazi i u Koromačno u Istri te da su na obje lokacije zabilježeni prosvjedi.
Prema njegovim riječima, građani Našica predali su uzorke prašine s automobila na analizu nadležnom zavodu za javno zdravstvo u Osijeku. Zatražio je žurno utvrđivanje sastava uzoraka, provjeru usklađenosti postupanja s propisima i pravodobnu reakciju inspekcije.
Kritike projekata u Virovitici, Vukovaru i Pleternici
U nastavku konferencije Vukušić je pozornost usmjerio na projekte u Slavoniji, posebno one povezane s Projektom Slavonija, Baranja i Srijem.
Centar za istraživanje i razvoj u mljekarstvu u Virovitici opisao je kao projekt koji je trebao donijeti radna mjesta i osigurati otkup mlijeka lokalnih proizvođača, ali, prema njegovoj ocjeni, nije ostvario tu svrhu.
Naveo je da je objekt izgrađen nacionalnim sredstvima te da je, prema informacijama kojima raspolaže, ustupljen tvrtki iz Varaždina radi istraživačkih aktivnosti povezanih s proteinskim proizvodima i izvozom. Izrazio je sumnju u rezultate takvog poslovanja i njegovu korist za lokalne proizvođače.
Posebno je upozorio na pad broja proizvođača i predavatelja mlijeka, tvrdeći da je njihov broj u nekoliko godina smanjen sa 730 na približno 130. Smatra da pri planiranju projekta nisu dovoljno praćene promjene u lokalnom mljekarstvu ni mogućnosti osiguravanja potrebnih količina mlijeka.
Kao drugi primjer naveo je projekt Ekonomske škole u Vukovaru, započet u vrijeme gradonačelničkog mandata Ivana Penave. Ustvrdio je da izvođač, tvrtka Presoflex iz Požege, nije završio radove te da su zbog toga izgubljeni milijuni eura europskih sredstava. Nedovršeni objekt usporedio je s napuštenim kompleksom Peveca kod Bjelovara.
Istu je tvrtku spomenuo i u kontekstu projekta aglomeracije u Pleternici, tvrdeći da je i ondje napustila nedovršene radove.
Obrazlažući zašto te slučajeve povezuje s premijerom, rekao je da, prema njegovim razgovorima s predstavnicima Domovinskog pokreta, Plenković ima presudnu riječ na sastancima vladajuće koalicije. Ocijenio je da takva koncentracija odlučivanja podrazumijeva i odgovornost za učinjeno, kao i za propuštene odluke.
Upozorenje na rokove i sredstva za projekt u Orahovici
Govoreći o projektu jezera Hercegovac – Ružica u Orahovici, Vukušić je kritizirao upravljanje projektom za vrijeme bivšeg nesposobnog gradonačelnika Saše Ristera. Ustvrdio je da nije iskorišteno približno 2,5 milijuna eura raspoloživih bespovratnih sredstava te da se taj novac vraća Europskoj uniji.
Prema njegovim riječima, time je ugrožena cjelovita provedba projekta. Upozorio je da bi, ako projekt ne bude završen do 31. prosinca i izveden u skladu s ugovorenim uvjetima, mogao biti doveden u pitanje i već utrošeni iznos od približno 6,5 milijuna eura.
Naglasio je da europsko financiranje podrazumijeva poštovanje rokova, ostvarivanje planiranih rezultata i odgovorno raspolaganje novcem.
Centar za kulturu zdravlja u Cabuni
Među problematičnim projektima izdvojio je i Centar za kulturu zdravlja u Cabuni. Naveo je da je ukupna vrijednost projekta približno 7,5 milijuna eura, od čega je oko 6,4 milijuna eura osigurano iz europskih bespovratnih sredstava.
Prema njegovim tvrdnjama, izvođač Presoflex napustio je radove nakon što je utrošeno približno 1,9 milijuna eura europskog novca, dok se oko 4,4 milijuna eura vraća Europskoj uniji.
Osvrnuo se i na odgovor župana da dovršetak neće plaćati građani županije, nego da će se financirati iz državnog proračuna. Takvo je obrazloženje ocijenio neprihvatljivim, ističući da i državni proračun pune građani.
– Pojedinačno bi se svaki od tih projekata mogao pripisati lokalnom nemaru ili nesposobnosti. Zajedno predstavljaju obrazac: novac se dobije, plan se napiše, konferencija se održi, ali projekt ne bude dovršen, a građani ostanu bez škole, vode, radnih mjesta i odgovora tko je odgovoran – poručio je Vukušić.
Zatražio izvještaj o vodi u Senju
Na konferenciji je otvoreno i pitanje zdravstvene ispravnosti vode u Senju. Vukušić se pozvao na izjavu gradonačelnika Željka Tomljanovića, iznesenu na tribini kojoj je prisustvovala i ministrica zaštite okoliša, da već 30 godina ne pije vodu iz gradskog vodovoda zbog zabrinutosti oko njezine kvalitete.
Takvu je izjavu ocijenio ozbiljnom i uznemirujućom za građane te izrazio stav da zahtijeva utvrđivanje odgovornosti. U tom je kontekstu iznio i oštru usporedbu s kaznama u drugim državama, spominjući zatvor i smrtnu kaznu u Kini.
Istodobno je naveo da su iz nadležne ustanove za analizu vode poručili da je voda ispravna. Zatražio je izvještaj ministrice o tome je li nakon gradonačelnikove izjave provedena nova analiza i kada je obavljena.
Ocijenio je da je u takvim okolnostima nužno reagirati odmah i građanima dati jasne informacije. Osvrćući se na tvrdnje da oporba zastrašuje javnost, rekao je da upravo izjave odgovornih dužnosnika mogu izazvati nepovjerenje i zabrinutost.
Hrvatske šume: Primjedbe na upravljanje, zapošljavanje i financije
Značajan dio obraćanja Vukušić je posvetio Hrvatskim šumama, upozoravajući na, kako je rekao, nepravilnosti u upravljanju tvrtkom koja gospodari jednim od najvrjednijih prirodnih resursa Hrvatske.
Pozivajući se na nalaze Državnog ureda za reviziju, govorio je o načinu određivanja cijena drvnih sortimenata. Ustvrdio je da su cijene mijenjane nakon sastanaka Uprave s predstavnicima udruge drvne industrije, čiji su članovi ujedno kupci, te ocijenio da su kupci tako imali prevelik utjecaj na njihovo oblikovanje.
Kritizirao je i kadrovske promjene u Upravi, navodeći da je dotadašnji predsjednik Nediljko Dujić nakon smjene ostao član Uprave. Spomenuo je i Igora Fazekaša, tvrdeći da je na dužnost došao političkim putem te dovodeći u pitanje njegovu stručnu povezanost s tim područjem.
Prema podacima koje je iznio, u tri godine zaposleno je 156 pripravnika više nego što je bilo potrebno, uz dodatni trošak od približno 9,5 milijuna eura. Naveo je i da su tijekom 2021. promaknuta 74 radnika, a tijekom 2022. njih 107, bez jasno utvrđenih postupaka i kriterija. Postavio je pitanje na temelju čega su dodjeljivana promaknuća i pripadajuće nagrade.
Posebno je istaknuo navodni manjak drvnih sortimenata u razdoblju od 2014. do 2024. godine. Prema dokumentaciji na koju se pozvao, riječ je o 16,5 milijuna kubičnih metara drva, nominalne vrijednosti približno milijardu eura.
Ustvrdio je da dokumenti nose oznake Hrvatskih šuma te da inventurni podaci pokazuju manjkove u svih 17 uprava šuma. Naglasio je da, prema njegovim saznanjima, za to još nitko nije odgovarao.
Govoreći o financijama, naveo je da Hrvatske šume imaju približno 120 milijuna eura minusa te da se zadužuju kako bi isplatile plaće zaposlenicima, kojih je, prema podacima koje je iznio za kraj 2024. godine, bilo oko 8.200.
Podsjetio je i na dugu tradiciju organiziranog šumarstva, povezujući je s razdobljem Marije Terezije i počecima uređenog gospodarenja šumama. Ocijenio je da tvrtka s takvim resursima treba poslovati uspješno te od premijera zatražio objašnjenje za postojeće stanje.
Tvrdnje o plaćanju neisporučenih digitalnih sustava
Vukušić se osvrnuo i na medijske napise o nabavi digitalnih sustava u Ministarstvu poljoprivrede. Prema tim navodima, rekao je, za sustave ugovorene tijekom 2023. i 2024. godine plaćeno je približno 1,5 milijuna eura.
Riječ je, kako je naveo, o registru kopitara, registru peradi, sustavu digitalnih svjedodžbi i informacijskom sustavu sljedivosti životinja. Ustvrdio je da sustavi nisu isporučeni niti su u funkciji, a da je Ministarstvo unatoč tome počelo plaćati njihovo održavanje.
Naveo je i da su poslove dobile dvije tvrtke istog vlasnika te doveo u pitanje zakonitost postupka javne nabave.
– Slikovito rečeno, država plaća servis automobila kojeg nema – rekao je.
Važnost funkcionalnih registara povezao je s pojavom afričke svinjske kuge i potrebom praćenja životinja. Upozorio je na ugroženost stočarstva te iznio procjenu da je samodostatnost pala na oko 40 posto. Zatražio je da se utvrdi tko je unutar nadležnih službi odobrio plaćanja za sustave za koje tvrdi da nisu isporučeni.
Politička odgovornost za izbor ministara
U završnom dijelu službenog obraćanja osvrnuo se na odlaske i smjene ministara. Naveo je da je do kraja 2023. godine Plenkovićevu Vladu napustilo ili bilo smijenjeno tridesetak ministara zbog različitih afera, istraga, ostavki i drugih razloga.
Naglasio je da je ministre birao premijer te da ih je javno branio i predstavljao kao kvalitetne stručnjake. Kao primjer spomenuo je bivšu ministricu Gabrijelu Žalac i aferu povezanu s nabavom softvera, kritizirajući visoke iznose plaćene za takve sustave.
Postavio je pitanje što broj ministarskih odlazaka govori o načinu odabira suradnika i odgovornosti osobe koja ih imenuje.
Prema njegovoj ocjeni, slučajevi otpada u Gospiću, uhićenja glavnog državnog inspektora, nedovršenih škola i drugih projekata, problema u Hrvatskim šumama te spornih digitalnih sustava predstavljaju osnovu za raspravu o povjerenju premijeru.
– Odgovornost je temeljno načelo svake parlamentarne demokracije. Tko vodi Vladu, snosi odgovornost za ono što ta Vlada čini i ne čini – poručio je.
Najavio je da će oporba tijekom saborske rasprave tražiti podršku opozivu Andreja Plenkovića. Posebno je pozvao zastupnike iz Slavonije da pri glasovanju vode računa o građanima koji čekaju dovršetak projekata i ostvarivanje obećanih javnih usluga.
Ne očekuje uspjeh glasovanja, ali želi upozoriti javnost
Nakon službenog obraćanja Vukušić je rekao da izneseni primjeri predstavljaju samo dio prikupljene dokumentacije. Naveo je da su u njezinu prikupljanju sudjelovali građani i druge oporbene stranke te da je riječ o opsežnijem materijalu o radu Vlade i premijera.
Priznao je da ne očekuje uspjeh inicijative s obzirom na broj zastupnika koji podupiru vladajuću većinu, za koju je naveo da raspolaže s približno 80 glasova. Ipak, naglasio je da je cilj upozoriti građane na probleme i utjecati na njihovu ocjenu rada vlasti.
Podrška Babcu i dodatne kritike projekta u Orahovici
U nastavku konferencije ponovno se osvrnuo na Orahovicu, izrazivši podršku gradonačelniku Mili Babcu. Pohvalio je njegov dosadašnji rad u zajednici, udrugama i sportu, posebno nogometu, te ocijenio da su u gradu već vidljive pozitivne promjene.
Ustvrdio je da se aktualna gradska vlast suočava s opstrukcijama HDZ-a i bivšeg gradonačelnika Ristera, ali je izrazio očekivanje da će uspjeti dovršiti projekt jezera Hercegovac – Ružica.
Kao dodatni problem naveo je opremu nabavljenu u sklopu projekta. Prema njegovim riječima, turistički autobus, vlakić i dva dodatna vozila nisu u predviđenoj funkciji. Ustvrdio je i da je bivši gradonačelnik neka od tih vozila koristio za vožnju gradom.
Upozorio je da je riječ o plaćenoj opremi koja stoji neiskorištena te da bi zbog proteka vremena mogla zahtijevati popravke prije nego što počne služiti namjeni zbog koje je nabavljena.