Jokić: Reforma obrazovanja povećava šanse za širu društvenu promjenu
Ministrica Vučković: Njavro i Rimac nisu na mene utjecale
Plenković: Josipa Rimac i drugi upleteni u aferu trebali bi biti isključeni iz HDZ-a
Grčić: Hrvatska posljednja po iskoristivosti EU-ovih fondova
Grčić: Hrvatska posljednja po iskoristivosti EU-ovih fondova
Grčić: Hrvatska posljednja po iskoristivosti EU-ovih fondova
Bulj smatra da nisu krivi samo privedeni, nego i politike vlada

  Promet

Željeznica - jučer, danas, sutra: Da nije bilo željeznice, još bismo bili u srednjem vijeku

  Vlado Hanžek, dipl.ing.           10.04.2011.         4660 pogleda
Željeznica - jučer, danas, sutra: Da nije bilo željeznice, još bismo bili u srednjem vijeku

Željeznica je takav vid prometa koji se odvija kopnenim prostorom, određenim linijama (prugama). Za željeznički promet bitni su fizionomski elementi tračnice i željeznička vozila, bilo da su to viseće željeznice ili klasične s dvije tračnice na tlu ili pak podzemne željeznice. Željeznički promet je jedan od najstarijih modernih vidova prijevoza. Njegova pojava datira iz početka 19. stoljeća iz Engleske od dana kada je Stephenson, 1825. godine, konstruirao prvu lokomotivu na parni pogon. Iste te godine ta prva lokomotiva isprobana je u Engleskoj na liniji Stockton - Darlington.

Hrvatska ima dugu željezničku tradiciju. Razvoj željeznice izravno potiče prosperitet luka te zapošljava velike kapacitete domaće industrije. Hrvatske željeznice nemaju samo bogatu prošlost, nego i sigurnu budućnost, ukoliko se kod nas bude ulagalo u željeznicu kao i u ostatku svijeta. Od izgradnje prve pruge u Hrvatskoj, prije 150 godina, pravci željezničkih pruga određivali su se prema interesima njihovih pokretača zato što Hrvatska nije postojala kao samostalna država. Ipak, kada se taj razvoj promotri bolje može se uočiti velika povezanost između izgradnje željezničkih pruga i gospodarskog razvoja mjesta kroz koja je pruga prolazila. Ondje gdje je željeznica stigla, s njom su stigli tehničari i gospodarstvenici, ali se i razvila  robna razmjena Hrvatske s ostalim dijelovima Europe.

Povijest izgradnje željeznica u Hrvatskoj prepuna je pokušaja pojedinih dijelova Hrvatske da ona stigne do njih jer su se nadali dugo očekivanome gospodarskom napretku.

 Koliko se ulaže u željeznice susjednih država

 Srbija planira uložiti za izgradnju brzih pruga i modernizaciju postojećih u narednih 15 godina pet do 6 milijardi eura, a za održavanje istih pruga planira uložiti još 2,7 mlrd. eura. Osim navedenoga Srbija ulaže u razvoj željeznice u Republici Srpskoj u iznosu 18.5 milijuna eura.

Austrija ulaže 12,8 mlrd. eura u željeznicu do 2016. godine.  Slovenske željeznice su zbog niza mjera u 2010-oj godini krenule dobrim putem prema uspješnoj sanaciji i ulažu velika sredstva u reformu željezničkog sustava. Modernizaciju slovenskih željeznica osobno nadgleda premijer Borut Pahor. Vlada BiH ulaže velika sredstva za modernizaciju svojih željeznica.

Vodi li Vlada pogrešnu prometnu politiku

Premijerka Kosor je najavila da će u cestovnu infrastrukturu Hrvatska u ovoj godini uložiti četiri milijarde kuna. " Modernu mrežu hrvatskih autocesta Kosor smatra i odličnom investicijom za ulazak Hrvatske u Europsku uniju jer je Hrvatska važna europska turistička destinacija". Osiromašena država pokušava doći do svježeg kapitala pa je tako savjetnik Vlade Ž. Lovrinčević nedavno izjavio da bi trebalo sve naše autoceste dati u koncesiju da bi se spasio proračun, unatoč činjenici da  godinama nije u proračun uplaćena niti jedna kuna od strane koncesionara (Bina Istra, AZM...).

Ponavljam pitanje: Vodi li naša Vlada pogrešnu prometnu politiku?

http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/video-novi-vlak-koji-ide-581-na-sat.html

http://www.autoportal.hr/index.php/zanimljivostic/894

http://www.tportal.hr/lifestyle/autozona/119329/EU-ce-zabraniti-benzince-i-dizelase-vec-2050.html

http://www.poslovni.hr/vijesti/hrvatska-dramaticno-zaostaje-za-europom-135837.aspx

http://metro-portal.hr/spanjolci-grade-najdulju-europsku-mrezu-za-vlak-velikih-brzina/50269

http://www.poslovnipuls.com/2011/02/02/autoceste-hrvatska-koncesija/

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.

anakonda
12.4.2011. 20:49
ima još jedan zanimljivi članak o željeznici:

jutarnji list
SUPERŽELJEZNICA
Rusija će do zabačenih dijelova Sibira dolaziti - vlakom na nuklearni pogon!
anakonda
11.4.2011. 18:49
sory, greška.
anakonda
11.4.2011. 18:46
Hrvatska, kao i većina civiliziranih zemalja, donijela je Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 137/99, 22/00 i 73/00) koji jasno definira pravo vlasnika. Da ne duljim osnovno pravo vlasnika je upravljanje – raspolaganje imovinom koju posjeduje. Vlasnik na imovini ili putem imovine ostvaruje neke svoje interese.
Tokom povijesti vladari su istovremeno bili i vlasnici prvenstveno zemlje koja je bila znak bogatstva, a često i ljudskih života kojima su raspolagali. Osnova vladanja je dakle prvenstveno proizlazilo iz vlasništva. Vlasnik slobodno upravlja svojom imovinom i odgovara sam sebi. POSLJEDICE vladanja snosi SAM, odnosno njegova IMOVINA.
Danas predsjednici, premijeri, ministri UPRAVLJAJU, ne VLADAJU i nisu vlasnici. Izabrali smo ih da umjesto nas upravljaju društvom i zajedničkom imovinom (ceste, željeznice, škole…)
Koja je razlika između UPRAVLJANJA i VLADANJA?

Onoga tko upravlja kao PRVO biramo po kriterijima znanja, kao DRUGO i najvažnije kontroliramo ga i kao TREĆE mora snositi ODGOVORNOST za posljedice.
anakonda
11.4.2011. 18:42
Hrvatska, kao i većina civiliziranih zemalja, donijela je Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 137/99, 22/00 i 73/00) koji jasno definira pravo vlasnika. Da ne duljim osnovno pravo vlasnika je upravljanje – raspolaganje imovinom koju posjeduje. Vlasnik na imovini ili putem imovine ostvaruje neke svoje interese.
Tokom povijesti vladari su istovremeno bili i vlasnici prvenstveno zemlje koja je bila znak bogatstva, a često i ljudskih života kojima su raspolagali. Osnova vladanja je dakle prvenstveno proizlazilo iz vlasništva. Vlasnik slobodno upravlja svojom imovinom i odgovara sam sebi. POSLJEDDICE vladanja snosi SAM, odnosno NJEGOVA IMOVINA.
Danas predsjednici, premijeri, ministri UPRAVLJAJU, ne vladaju i nisu vlasnici. Izabrali smo ih da umjesto nas UPRAVLJAJU društvom i zajedničkom imovinom (ceste, željeznice, škole…)
Koja je RAZLIKA između UPRAVLJANJA i VLADANJA?
Onoga tko UPRAVLJA kao PRVO biramo po kriterijima ZNANJA, kao DRUGO i najvažnije KONTROLIRAMO ga i kao TREĆE mora snositi ODGOVORNOST za posljedice.
zorislav
11.4.2011. 11:41
dobro pitanje i u pravo vrijeme, a odgovor se dobije na indeks.hr:

Snimke iz zraka otkrivaju šokantnu istinu: Zašto je pruga prskana retardantom kad nema što izgorjeti?!

i drugi naslov vezan za nesreću koja se dogodila neki dan:

Sindikat strojovođa: Nije odron uzrok nesreće, srušio se potporni zid tunela, ali se čuvaju fotelje!

zorislav
11.4.2011. 10:47
Navedeno je u članku da slovenski premijer pahor osobno nadgleda modernizaciju slovenskih željeznica, to je odgovoran političar u ozbiljnoj državi za razliku od nas gdje jaca ne zna koliko košta litra eurosupera jer ne plaća svojim novcem gorivo? Zato je kod nas država loš gospodar!
no svakako ovaj članak je hvale vrijedan, ne samo u smislu koristi koje bi imala država od željeznica koje su predmet članka, već i u tom smislu da ipak postoji netko u našoj lijepoj, odnosno u našoj županiji, tko uviđa za čime bi se trebali povoditi mi hrvati ako želimo nekakav prosperitet u bližoj i daljoj budućnosti. Ponekad me je, kao akademski obrazovanog građana, i strah kad vidim kako mala količina znanja vodi ovu državu, onda odnekud iskrsnu takvi članci, i ja se odmah iz pesimiste pretvorim u optimistu i pomislim ipak imamo dobrih i kvalitetnih ljudi koji znaju i umiju nositi se sa zahtjevima vremena koji su pred nama.
Danas naša država ne može održavati infrastrukturu koja je izgrađena za vrijeme socijalizma pa nam se zato i dešavaju nesreće zbog dotrajalosti infrastrukture. Zanimljivo je usporediti ulaganje u željeznicu u hrvatskoj i jednoj austriji, švicarskoj, švedskoj….


Još iz kategorije Promet



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.