Učenik iz Virovitice dokazao da je Apolo 11 sletio na mjesec+ Fotogalerija by Rudi Vanđija

Zastava na Mjesecu koja "vijori", kablovi pored lunarnog modula, sjene koje padaju pod različitim kutevima, kvalitetni otisak astronauta na površini Mjeseca, a na kojem nema vlage...

Većina teorija besmislena

Mladi Virovitičanin, 16-godišnji Sandrino Požežanac punih godinu i pol dana "rušio" je teorije zavjere i dokazao da je čovjek u srpnju 1969. uistinu kročio na Mjesec te da je vojska od 400.000 vrhunskih znanstvenika, inženjera i stručnjaka prije 42 godine N. Armstrongu na Mjesecu uistinu omogućila učiniti „veliki korak za čovječanstvo".

- Želio sam srušiti svaku od 36 postojećih teorija zavjere i mislim da sam uspio - kaže mladi virovitički astronom, učenik drugog razreda Klasične katoličke gimnazije s pravom javnosti.

Koristio je NASA-inu dokumentaciju, satelitske snimke, audio i video zapise sa portala na internetu, pisao zvjezdarnicama i istraživačima te pregledao tisuće fotografija. Detaljno se upoznao sa sadržajem stranica koje se bave teorijama zavjere. Danas tvrdi da većina tih teorija pada u vodu već primjenom elementarne fizike, koja se uči u osnovnoj i srednjoj školi.

- Konkretnije, Newtonov zakon, zatim zvuk koji se ne giba u vakuumu, disperzija plinova, količina radijacije u Van Allenovim pojasevima, pitanje refleksije na Mjesečevoj površini i slično, a koji s lakoćom objašnjavaju većinu besmislenih teorija. To samo znači da teoretičari zavjere ne znaju ništa o fizici i ne žele istražiti istinu - kaže Sandrino, pokazujući i makete koje su mu pomogle u eksperimentima. Ručno je izradio maketu Apolla 11, mjesečevog rovera, lunarnog modula i astronauta iz kartona, drveta, cementa i gipsa kako bi otkrio na koji način nastaju, primjerice, izdužene sjene u različitim smjerovima na površini, zašto se na pojedinim fotografijama vidi odbljesak iznad glava astroauta, a kupio je i staru Smenu 8 kako bi odgovorio na pitanja vezana uz fotografske dileme.

Želi doktorat iz fizike

- Smatram ovo početkom jednog ozbiljnijeg pristupa znanosti. Volim fiziku, želja mi je u Hrvatskoj studirati teorijsku fiziku, a doktorirati u SAD-u, no prije svega, bila mi je želja u istraživanju uživati. makar to značilo buditi se noću i pisati bilješke o parabolama u kojima regolit na Mjesecu pada na površinu - poručuje mladi znanstvenik.